O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Demografska omča na vratu Ličko-senjske županije

1/1
Demografska omča na vratu Ličko-senjske županije
Demografska omča na vratu Ličko-senjske županije
Objavljeno: 19-09-2015

PLITVIČKA JEZERA – Na nedavno održanoj konferenciji pod nazivom „Integralni gospodarski razvoj LAG-a Lika“, a koja je održana u Hotelu Jezero Nacionalnog parka Plitvička jezera, iznimno zanimljivo i dojmljivo predavanje imao je prof. dr. Dane Pejnović, redoviti profesor Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Već sam naziv njegova izlaganja (Problemi i mogućnosti održivog razvoja Like) dao je naslutiti da će se moći čuti ono što možda uhu nije ugodno, a to su demografski problemi ove županije, koji imaju reperkusiju na sve ostale segmente društva, posebno onih socijalnih i gospodarskih.

Prof. Pejnović je ukratko pojasnio razlike između ruralna i agrarna prostora, a zatim se osvrnuo na održivi (ili integralni) razvoj nekoga kraja. Pritom se poslužio neumitnom statistikom i egzaktnim pokazateljima (kako bi to znanstvenik i mogao drugačije), naglasivši da je cijela Hrvatska zapravo jedno veliko ruralno područje (99 posto teritorija), izuzev Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Na tom prostoru obitava čak 75 posto ukupna žiteljstva pa je ruralni razvitak od presudne važnosti za gotovo cijelu Hrvatsku. Ne treba ni napominjati da je cjelokupna Ličko-senjska županija ruralna, naravno sve mjereno po Eurostatu.

Ono što treba zabrinuti ne samo lokalnu sredinu, već državu, je demografska insuficijentnost Ličko-senjske županije. O tome govori rjetkoća naseljenosti, a ona je u prosjeku 10 stanovnika po četvornu kilometru (za Hrvatsku je to sedam puta više, ali u europskima okvirima i Hrvatska je slabo naseljena zemlja). Nije po Pejnoviću samo problem kvantiteta naseljenosti (rjetkoća) već je u pitanju i kvaliteta, on je to plastično kazao da neke slabo perspektivne sredine među prvima napuštaju najbolji i najgori (pozvao se na izreku jednoga političara, davno izrečenu), najbolji (najsposobniji i najpismeniji) jer traže šire okvire djelovanja, a najgori (najproblematičniji i najnepismeniji) jer traže bolju prigodu u kojima bi se snalazili. Zapravo htio je kazati da opadanjem kvalitete žiteljstva neka sredina bespovratno upada u vrtlog trajne stagnacije. Ovakvu rijetku naseljenost županije (koja je na nekima područjima i alarmantna) usporedio je s naseljenošću u pustinjskima područjima Australije, što se u svjetskim okvirima struke smatra neperspektivnim područjima. Po indeksu demografskih resursa Ličko-senjska županija je na samo dnu svih hrvatskih županija i bijela je mrlja na njenoj demografskoj karti.

Prof. Pejnović je obrazložio valove iseljavanja iz Ličko-senjske županije (bila su u bližoj povijesti tri velika i značajnija vala, u predindustrijsko vrijeme - agrarno, industrijsko vrijeme - egzodus u velike gradove i vrijeme Domovinskog rata).

Razlog iseljavanja u agrarno vrijeme (predindustrijsko) je bila slaba gospodarska (poljoprivredna) osnova jer je tlo krško, a time i neplodno, s velikim (dominantnim) udjelom pašnjaka i livada (80 posto), dok su ostatak ratarske površine slaba boniteta tla. Tako siromašno tlo nije moglo prehraniti nekih 180.000 žitelja (koliko je ovaj prostor imao u svomu demografskom vrhuncu), zbog toga je i nastao prvi val iseljavanja ponajprije u Slavoniju, a zatim i u prekomorske zemlje. Drugi val iseljavanja nastao je nakon Drugoga svjetskog rata kada je žiteljstvo iz ruralnih krajeva bilo stimulirano da ga napušta i iseljava u gradove kao industrijska radna snaga, čime je zapravo zadan jedan od odlučnijih udaraca od kojega se demografsko stanje moglo teško oporaviti. U trećem valu iseljavanja iseljavali su se ne samo Srbi već i Hrvati, a taj proces i dalje traje. U nekih posljednjih 30-ak godina, Ličko-senjska županija ostala je bez trećine žiteljstva, što je bilo kakvim mjerama gotovo nemoguće sanirati.

S obzirom na demografske projekcije (dužinu života, starost stanovništva, stopu nataliteta i dr.) do 2041. Ličko-senjska županija izgubit će još četvrtinu žiteljstva, pa kada se sve to uzme u obzir o kakvima perspektivama uopće može biti riječi.

Naravno da ovakva demografska slika Ličko-senjske županije  ima za posljedicu svu silu problema, od čisto gospodarskih (ekonomskih), socijalnih, kulturnih i drugih. Na kraju se prof. Pejnović upitao (citirajući jednoga francuskog znanstvenika) kako u ovoj županiji izvesti revitalizaciju, kazavši „vidim problem, ali ne znam način“.

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!