Danas doista malo tko u Otočcu nema spoznaju da je Otočac u svome postanju bio ponajprije grad na otoku i grad na vodi. Grad koji je imao veliku utvrdu i sojenice.
Dosta se o tome pisalo u raznim glasilima i publikacijama, a ponajviše je učinila, glede percepcije Otočana, svojevremena preslika Valvasorove litografije staroga Otočca iz 1689. godine na zidu hola otočke osnovne škole (rad nastavnika Milana Cvitkovića i djece), pa su je 'upila' mnoga školska djeca i kao popudbinu ponijela u život.
Nerijetko se događalo da su tijekom oranja ili gradnje kuća u Donjem gradu i u Ulici Ante Starčevića (prema Ribiču) iz zemlje izranjali drveni stupovi na kojima su nekoć stajale te drevne otočke sojenice. Događalo se to najviše 60-ih godina, također i kasnije, a stupovi su uvijek završavali kao ogrjev.
No, imamo i jedan posve svjež primjer, a time i mogućnost da bar jedan hrastov stup koji je držao otočku sojenicu, postane muzejski primjerak i tako ostane sačuvan za buduća vremena. Pokazao nam ga je Ivan Brajković u vrtu gdje ga je privremeno smjestio (našim će čitateljima biti jasnije gdje je lokacija ako kažemo da se radi o trgovini Most i kafiću Volan).
- Zemlju iza kuće prema Gacki obrađujemo nekih 30 godina, a za to sam vrijeme prilikom oranja izvukao iz zemlje na desetke hrastovih stupova, sigurno stotinu. Kad plug zapne, lancima se izvuče stup, i tako sam prvih godina izgleda izvukao sve ili većinu stupova. Dakako da su završavali kao ogrjev. Ove sam godine malo dublje zaorao i naišao na još jedan stup, izvukao sam ga i stavio ovdje, možda bi i on mogao u muzej zajedno s kamenim grbom, ispripovijedao nam je Ivan Brajković, pokazujući na hrastovom stupu tragove tesanja bradviljem, kako kaže, da „muva ne more zač“.
Zanimljiv je to materijalni trag davnog i, nama iz današnje perspektive, neobičnog načina života u starom Otočcu. Hvala gospodinu Brajkoviću što nam je pokazao svoj 'mali muzej' i potaknuo nas razmišljati (maštati) o tome kako je to prije 500 godina Otočac imao sojenice. S obzirom na nedavno otkriće prapovijesne lasinjske kulture na lokalitetu srednjovjekovnoga Otočca, pitamo se zar nije logično da su sojenice doista bile način življenja ovdašnjih stanovnika u dugom kontinuitetu od lasinjske kulture do srednjega vijeka?
Nastavit će se....
M.K.G.
PRINT
