O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Kad stiropor počne gorjeti

1/1
Kad stiropor počne gorjeti
Kad stiropor počne gorjeti
Objavljeno: 24-02-2017

OTOČAC – Prije dva dana, a još i sada je, vijest je kako je planuo požar u jednomu studentskom domu u Zagrebu. Snimke zapaljene zgrade, gašenja, vatrogasaca, studenata i građana kružile su javnim medijskim prostorom u Hrvatskoj. Jer, kako rekoše, požar je nastao u čajnoj kuhinji na drugom katu doma i brzo i opasno se proširio dobrim dijelom zgrade, navodno je jako oštećeno čak 12 soba. Uz to je nesretno nastradala i jedna žena na otvorenu prostoru, što je završilo letalnim ishodom.

No malotko, odnosno nitko, nije komentirao kako se taj požar tako naglo proširio. Jer kako su kazali neki od studenata, odmah su pograbili vatrogasne aparate, gasili, ali gusti zagušujući dim ih je istjerao van zgrade. Odakle takav dim i zbog čega se tako naglo požar proširio?

Pomno promatrajući snimke i fotografije vidljivo je da su zgrade doma „energetski učinkovite“. I voditelj, ravnatelj doma, što li je čovjek već po funkciji, kazao je da su domovi obnovljeni za netom proteklu Univerzijadu, da su „ispod čekića“. Na snimkama i fotografijama je vidljivo da je gorjela – fasada. Kako fasada može gorjeti? Pa sasvim lako, prilikom obnove i termičke zaštite postavljene su na vanjski zid vjerojatno ploče stiropora, a po tome mrežica i lagani nanos žbuke. A stiropor je i te kako zapaljiv, on se zapravo na visokim temperaturama topi i stvara nesnosan crni dim, baš kao kad gore gume ili druge plastične mase. I učas je fasada na domu gorjela i širila požar na više katove. Proizvođači ovog materijala navode da stiropor podnosi kratkotrajnu temperaturu do 100°C. S povećanjem gustoće stiropora povećava se i otpornost na povišene temperature, ali granična vrijednost ostaje ista. Maksimalna trajna temperatura neopterećenog stiropora iznosi 75-85°C. Dakle na dugotrajnoj visokoj temperature ovaj materijal je i te kako nestabilan, odnosno gorljiv.

E sada se postavlja pitanje, dok svi bruje i savjetuju da treba fasade obložiti stiroporom, a što ako dođe do požara? Jer u tom slučaju zgrada, kuća, učas postane buktinja, prava klopka za sve one koji se nalaze unutra. Čini se da o tomu nitko nije promišljao, da nije predložio (ili možda jest) termičke obloge mineralna podrijetla koje su otporne na gorenje. Ne daj Bože da je netko nastradao, postavlja se pitanje tko bi bio kriv. S pravom. Je li to projektant koji je predvidio oblaganje fasade stiroporom? Možda. U američkomu pravnom sustavu netko bi ipak bio odgovoran i kriv. Stoga bi stručnjaci vjerojatno dvaput dobro promislili koje materijale preporučuju, odnosno koje materijale planiraju.   

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!