GOSPIĆ - Susret medijskih djelatnika s područja Gospićko-senjske biskupije održan je jučer u dvorani Biskupskog ordinarijata u Gospiću.
Prisutni su bili biskupijski i župni suradnici u pisanju vijesti, uređivanju mrežnih stranica, župnih, tjednih, mjesečnih i godišnjih listova te urednici i novinari različitih mrežnih portala. Susret je organizirao Odbor za medije Gospićko-senjske biskupije. Predavanje o temi Novinarstvo u službi istine: Širenje dezinformacija radi senzacije održala je doc. dr. Lana Ciboci sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Ciboci Perša je na početku izlaganja spomenula projekt KAT koji se bavi provjerom dezinformacija o vjerskim temama te rubriku „Glas istine”. Spomenula je da Hrvatski katolički radio u suradnji s Hrvatskim društvom katoličkih novinara, metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine” – Vox Veritatis” želi ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu, kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti. Istaknula je da je projekt jedinstven u Hrvatskoj, ali i u svijetu.
Nadalje je istaknula problem širenja lažnih vijesti i dezinformiranja te pojasnila njihovu razliku. „Učinkovitost lažnih vijesti prvenstveno se ogleda u njihovoj sposobnosti oponašanja stvarnih vijesti, to jest njihovoj sposobnosti da izgledaju uvjerljive. Kao drugo, ove lažne, ali uvjerljive vijesti su zavodljive, u smislu da su kadre privući pažnju onih kojima su namijenjene, pribjegavajući stereotipima i predrasudama raširenim u društvu i iskorištavajući emocije koje se mogu lako brzo pobuditi poput tjeskobe, prezira, ljutnje i frustracije. U širenju takvih lažnih vijesti često se pribjegava manipulativnom korištenju društvenih mreža i načina na koji one funkcioniraju. Tako se sadržaji, iako neutemeljeni, mogu tako brzo proširiti da se i njihovim službenim opovrgavanjem teško više uspijeva popraviti nanesenu štetu“, istaknula je.
Dezinformacije bi, pojasnila je, bile lažne, zavaravajuće i izmišljene informacije koje govore o događajima koji se nikad nisu dogodili ili kojima se prenose izjave koje nikad nisu bile izrečene. Netko ih je namjerno proizveo i plasirao u medije s ciljem stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti. Doc. dr. Ciboci Perša pojasnila je i razlike između „misinformacija” i „malinformacija” te naglasila kako je najbitnija razlika u namjeri širenja informacija.
Nakon predavanja, kratko izvješće Tiskovnog Ureda iznijela je voditeljica Valentina Borovac. Govorila je o zaduženjima Tiskovnog ureda i ureda za odnose s javnošću te prikazala analitiku vođenja profila na društvenim mrežama i mrežnoj stranica.
IKA/M.K.
PRINT
