O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Održan 2. okrugli stol JAPODIJA - uređeni arheološki lokaliteti kao dopuna razvoju gospodarstva

1/1
Održan 2. okrugli stol JAPODIJA -  uređeni arheološki lokaliteti kao dopuna razvoju gospodarstva
Održan 2. okrugli stol JAPODIJA -  uređeni arheološki lokaliteti kao dopuna razvoju gospodarstva
Objavljeno: 06-07-2022

OTOČAC - Bez dijaloga nema napretka -  vrijedi to za sva područja života. Daljnja afirmacija arheološkog blaga, turističke interpretativne priče i kulturne rute „Japodija“ uvelike ovisi upravo o razgovorima i zaključcima tih razgovora.  Javni dijalog o Japodima začeli smo prošle godine na 1. okruglom stolu, sa zaključkom da je priča o Japodima izrazito moćna, vrlo iskoristiva u sektoru turizma, odnosno ženskog poduzetništva koje se referira na izradu japodskih suvenira.

Na 2. okrugli stol „Japodija“, održan 30 lipnja, u goste su pozvani eminentni stručnjaci na području arheologije, prije svega odlične terenske arheologe koji poznaju prostor, ravnateljicu Muzeja Like u Gospiću dr. sc. Tatjanu Kolak, konzervatora Vinka Madiracu iz Konzervatorskog odjela Gospić i Ranka Starca, kustosa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Neke u javnosti neviđene zračne vizure japodskih gradina u Gackoj snimljene dronom pokazala je u svojoj prezentaciji arheologinja Tatjana Kolak. Opće je poznato da nijedna japodska gradina u Ličko-senjskoj županiji dosad nije sustavno istražena, nema uređen pristup i nije turistički valorizirana. Problemi su brojni, gradine nisu zaštićeno kulturno dobro, nalaze se na privatnima rascjepkanim parcelama ili njima gospodare Hrvatske šume, dio ih se nalazi na minski sumnjivom području i ne postoji interes lokalne samouprave, a sve manje i države, da se arheološki lokaliteti istražuju i prezentiraju. Istaknula je dobar primjer gradine Monkodonja u Istri koja je godinama istraživana, na kraju konzervirana i uređena za posjetitelje.

Najperspektivnijim lokalitetom za daljnju nadogradnju na gackom području Kolak smatra japodsku pećinu, odnosno pećinu iznad vrila Pećina u Lešću. S obzirom da japodskom pećinom gospodari Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda, ona je i vrlo posjećena. Lošim koracima u prezentaciji baštine smatra informativne staze s tablama. Doduše, u Ličko-senjskoj županiji ne postoji nikakva, pa ni informativna staza na bilo kojoj gradini, osim skromnog začetka na Umcu, no to nije pravi put za istraživanje i prezentaciju, smatra Kolak.

Arheolog Ranko Starac iscrpno je govorio o načinima prezentacije istraženih i uređenih lokaliteta na području Primorsko-goranske županije, koja je u tom segmentu daleko ispred Ličko-senjske županije, mada je kulturna baština oba dijela Hrvatske podjednako ogromna. Ono što ih razlikuje je stupanj turističke razvijenosti i broj turističkih posjeta, pa je osviještenost o potrebi dodatne ponude, osim sunca i mora (ili Gacke i apartmana), neusporedivo veća u primorju.  Zapravo je jedan od ciljeva okruglog stola bio čuti kako to radi netko tko u tome već ima raznih iskustava.

Na svojstveno zanimljiv način Starac je govorio o prezentaciji prapovijesne i antičke baštine na Kvarneru, na Krku, u Vinodolu - od mrgara, suhozidnih prostornih ovčara u obliku cvijeta kod Baške, pa do pretpovijesne gradine Solina iznad Kostrene inkorporirajući fundus usmene predaje i legenda koje se obilato koriste u prezentaciji. Starac nije samo kustos, on je terenski arheolog, interpretacijski turistički vodič Kvarnera, član četiri udruge, i u svakom segmentu očit je njegov doprinos kao čuvara baštine. Najvažnijih segment afirmativnih primjera istraživanja, uređenja, prezentiranja, čuvanja i stalne brige jest podatak da o uređenim lokalitetima skrbi lokalna samouprava uz pomoć lokalnih udruga, a neki su lokaliteti i u privatnom vlasništvu te vlasnici brinu o njima. Koliki je stvarni komercijalni doseg nekog uređenog arheološkog lokaliteta, znat ćete kada usporedite brojke prije i poslije - o broju posjetitelja, o broju npr. prodanih sireva na obližnjem OPG-u, istaknuo je Starac.

Ako ne postoji interes mjerodavnih za arheologiju u Ličko-senjskoj županiji, svakako postoji značajan interes entuzijasta i zaljubljenika u baštinu koji samoinicijativno odlaze na lokalitete i pretražuju ih detektorima. Bez obzira na njihove namjere, kod nekih su plemenitih pobuda, a kod nekih isključivo komercijalne, 'detektoraši' čine ogromnu štetu arheološkim lokalitetima. Ne samo što odnose, prodaju ili čuvaju u kućnim zbirkama vrijedne pronađene predmete, nego unaprijed otežavaju moguća arheološka istraživanja odnošenjem materijala koji služi za vremensko određivanje lokaliteta i drugih obilježja.

Ovo ogromno područje ne može se obuhvatiti kontrolom, dolazi veliki broj detektoraša iz Hrvatske i inozemstva, tu su i mineri, pa svaka krutost i nedostatak dijaloga rezultirao bi daljnjom velikom štetom. Bilo bi svrsishodnije razmišljati o načinu legaliziranja takve suradnje da se nalazi evidentiraju i bar djelomično pohrane u muzeje… Izuzetno je svjestan osobite težine i kompleksnosti problematike arheologije u Ličko-senjskoj županiji i konzervator Vinko Madiraca, a s obzirom na njegovu spremnost na suradnju, nadamo se da će 'prvi korak' koji se opetovano poduzima već desetljećima, napokon prerasti u 'drugi korak'.

Okrugli stol organizirali su HGK Županijska komora Otočac, Muzej Gacke GPOU i KUBS Baštinica.

 

M.K.G./M.K.

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!