SINAC - Kulturno umjetničko društvo „Lipa“ ovaj vikend provodi u Čitluku kraj Mostara. Čitluk je najveće hercegovačko vinogorje, specifično po svojim kamenim vinogradima. Već poznajemo jesen u Lici i jesen u Gackoj, no kakva je jesen u Hercegovini to ćemo tek spoznati.
U susjednom mjestu Brotnju se 60. – godinu za redom događa gospodarsko kulturna manifestacija „Dani berbe grožđa“. Brotnjo je visoravan smještena na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine Mostar na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina Široki Brijeg i Ljubuški na sjeverozapadu i jugu Brotnja.
Vinova loza i duhan su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas u Čitluku možete uživati u kapljicama vrhunskog i kvalitetnog vina od autohtonih sorti Žilavke i Blatine, i na taj način osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete. Mediteranska klima, topla ljeta i badem, šipak, naranča i maslina, koji daju poseban topao i pitom izgled kraja i ljudi koji u njemu žive.
Naše Društvo sudionik je kulturnog programa na ovoj međunarodnoj smotri baštine i kulture življenja u segmentima hrane, ruha i glazbenog izričaja.
Putovanje kroz Hrvatsku i Hercegovinu osmišljeno je i kao edukativna priča. Na putanji koju slijedimo najprije se zaustavljamo kod Imotskog pogledati Crveno i Modro jezero. Crveno jezero se nalazi 1,5 km sjevernozapadno od grada i istinski je fenomen krša. Njegove stjenovite obale su gotovo vertikalne i uglavnom su crvenkaste boje pa je po tome jezero i dobilo ime. Modro jezero je omiljeno šetalište i kupalište u Imotskom. Voda je jasno modre boje zbog čega je i jezero dobilo ime. Ima elipsast oblik, a do njegove bistre i čiste vode od vidilice vode kamene serpentine. Dubina Modrog jezera nije stalna. U proljeće je jezero duboko gotovo 100 metara, ali u kasnu jesen potpuno presuši i na njegovu dnu tradicionalno se igra nogomet.
Nastavljamo, zatim, put Drinovaca koji su smješteni na jugoistočnoj strani Imotskog polja i rodne kuće Antuna Branka Šimića velikog pjesnika hrvatskog naroda. Šimić se naziva kamenom temeljacem modernog hrvatskog pjesništva. Školuje se, aktivo uključuje u društveni život, piše eseje pjesme i kritike, pokreće književne časopise, sagorijeva u tom žaru i bolestan umire mlad u 27 godini. Kao podsjetnik na njega donosimo, dragi čitatelju, njegovu ljubavnu pjesmu Povratak u kojoj oslikava i pejzaž prirode hercegovačkog krša i pejzaž mlade zaljubljene duše svjesne svog skorog smrtnog trenutka.
Ti ne slutiš moj povratak i moju blizinu.
U noći kad šumi u tvom uhu tiha mjesečina znaj; ne koraca mjesečina oko tvoje kuće - Ja lutam plavim stazama u tvojem vrtu.
Kad koracajući cestom mrtvo svijetlo podne staneš preplašena krikom čudne ptice znaj: to krik je moga srca s blizih obala.
I kad kroz suton vidiš crnu sjenku što se miče
s onu stranu mrke mirne vode znaj: ja koracam uspravan i svečan kao pored tebe.
Svakako su ovdje nezaobilazni i franjevci i posjet njihovu samostanu pa zatim u Međugorje na Podbrdo, mjesto prvih Gospinih ukazanja, nekoliko stotina metara iznad bijakovićkog zaseoka, danas se naziva Brdo Ukazanja. Blažena Marija Djevica se ukazala djeci prvi puta u lipnju 1981. Po jednodušnom svjedočanstvu vidjelaca, Gospa preko njih prenosi vjernicima poruke mira, ljubavi, vjere, posta, molitve i obraćenja.
Gotovo svaki hodočasnik posjeti župnu crkvu sv. Jakova koja se nalazi u središtu mjesta, Brdo ukazanja u Bijakovićima - mjesto na kojemu se prvi put ukazala Gospa, Križevac brdo na kojemu se nalazi veliki Križ iz 1993. godine., Vrt sv. Franje, Majčino selo i Zajednicu Cenacolo.
Pokušat ćemo „kistom“ i „perom“ zabilježiti ove trenutke pa ih objaviti na ovom istom mjestu o povratku u Domovinu.
Jasna Ilić
PRINT
