Krasno - Svetište Majke Božje na Krasnom tradicionalno je 15. kolovoza bilo odredište mnogobrojnih hodočasnika koji su došli na proslavu Velike Gospe. Svečano misno slavlje predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić u koncelebraciji s gospićko-senjskim biskupom Milom Bogovićem i drugim svećenicima.
Nadbiskup je na početku propovijedi istaknuo kako blagdanom Velike Gospe slavimo Marijino uznesenje na nebo, a 8. rujna slavit ćemo blagdan njezina rođenja ili Malu Gospu. "Prvi se odnosi na slavni kraj Marijina života na zemlji, a drugi na njegov početak. Kao svaki čovjek, Marija je rođena kao nejako dijete. Možda su se kod njezina rođenja njezini roditelji i rodbina pitali slično kao kod rođenja Ivana Krstitelja: 'Što će biti od ovog djeteta?' (Lk 1, 66). Ali ako su si i postavljali takvo pitanje, odgovora na nj sigurno nisu znali. Zacijelo su mislili da će ovom ženskom djetetu budućnost biti kao svakoj ženi njezina staleža u Izraelu. A samo je Bog u tom trenutku znao odgovor na pitanje što će mala Marija biti. On je jedini znao da će biti uzvišena iznad svih žena, jer ju je izabrao da jednog dana postane majkom njegova jedinorođenoga Sina Isusa Krista."
Marija se Bogu posve stavila na raspolaganje riječima: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" (Lk 1, 38), i u toj raspoloživosti da prihvati volju Božju, u spremnosti da odgovori na njegov poziv i da u tome ustraje do kraja, tajna je Marijine veličine. To je put koji je malu Mariju vodio do toga da postane i bude nazvana "Velikom Gospom", kazao je nadbiskup.
"U svjetlu takve Marijine veličine pozvani smo ocjenjivati i promatrati sve druge veličine. Činjenica je da se oduvijek neke ljude smatralo velikima i kao takve ih se slavilo, podizalo im se spomenike i po njima imenovalo trgove i ulice, čak i gradove. Neke se smatralo velikima zbog vojnih zasluga, druge zbog političke i državničke mudrosti i spretnosti, treće zbog rezultata na polju znanosti, kulture ili sporta. A postoje i oni koje vjernici smatraju velikima zbog svetosti njihova života." Zbog navedenog moramo se pitati je li sve što ljudi smatraju velikim takvo i u Božjim očima, rekao je nadbiskup. "Za nas bi Božje vrednovanje trebalo biti glavni kriterij u procjenjivanju bilo koje ljudske veličine. A to, u konačnici, znači da svaka ljudska veličina, kako bi doista bila veličina, mora u sebi sadržavati nešto od Marijine veličine, koja se sastoji, kako smo vidjeli, u prihvaćanju volje Božje u svome životu."
Istinska ljudska veličina s kršćanskoga gledišta je ona koja je stasala i oblikovala se kao odgovor čovjeka na Božji poziv, koja je plod čovjekove težnje da prepozna i ostvari Božji naum s njime. Ako toga nema, ako je sve što je neki velikan učinio bilo plod samo njegove volje, a ne barem implicitna nastojanja da svojim djelom i životom odgovori na Božji poziv, takva se veličina, s vjerničkoga gledišta, ne može smatrati autentičnom, poručio je nadbiskup. "Mi otkrivamo u čemu je tajna ljudske veličine samo promatrajući Marijinu veličinu. A to je veličina u poslušnosti Bogu, veličina u poniznosti, veličina u služenju, ukratko: veličina po mjeri Božjoj, a ne ljudskoj."
Također, Bog sa svakim čovjekom ima planove i nema drugog načina kako postići istinsku veličinu u svom životu, osim da, po uzoru na Mariju, upoznamo, prihvatimo i ostvarimo Božje naume s njime, istaknuo je nadbiskup. "U tome nam je Marija nenadmašiv uzor. Ona je slušala Boga i kad ga nije posve razumjela, pa i onda kad je ta poslušnost zahtijevala prihvaćanje križa. Zbog toga, braćo i sestre, ne možemo dostojno Mariju slaviti, a još manje nasljedovati, ako se sami trajno ne trudimo upoznavati i izvršavati volju Božju."
U nastavku je upozorio kako se mlade danas na svakojake način poziva i potiče na nasljedovanje raznih lažnih veličina, te da je dužnost vjernika u obitelji, u školi i u svakoj drugoj prigodi svjedočiti im u čemu se sastoji prava veličina, predstavljajući im i pokazujući pritom posebno Mariju kao utjelovljenje istinske veličine čovjeka. Bog nam je na Mariji pokazao što se, nakon zemaljskog života, događa s onima koji su se u ovome životu trudili biti velikima poput nje. Tko Mariju slijedi, doživjet će i njezin kraj i biti uznesen na nebo, kazao je nadbiskup, dodajući kako je nebo mjesto gdje stanuje Bog. Marija je sama nebo jer je bila milosti puna i pod svojim je srcem nosila i svijetu rodila Sina Božjega, u kojem se Bog kao u šatoru trajno nastanio među ljudima. Ona je za svog života bila Božjim prebivalištem, poručio je nadbiskup. "Nebo je tamo gdje je Bog, i čovjek je u nebu ako je u Bogu i Bog u njemu. U tom je smislu Marija bila u nebu već na zemlji, što je potvrđeno i njezinim slavnim uznesenjem na nebo poslije smrti.
Nebo je život s Kristom, rekao je nadbiskup zaključujući propovijed, dodajući kako nas je Bog uznesenjem Marije na nebo htio ohrabriti da se ne pokolebamo zbog njegove skrivenosti u našem sadašnjem stanju nego da, usprkos poteškoćama i nevoljama, težimo "za onim gore, ne za zemaljskim".
Z.R / IKA
PRINT
