Prema nedavno objavljenim međunarodnim analizama konkurentnosti, Hrvatska ima veliki neiskorišten potencijal. To već znamo, no kako to izgleda u objedinjenim podatcima s konkretnim pokazateljima, vidljivo je iz priopćenja Ureda eurozastupnice Ivane Maletić:
Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2015.» gdje se mjeri koliko dobro države upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi osigurale dugoročno stvaranje vrijednosti. Prema navedenom Izvješću, Hrvatska je zauzela 58. mjesto od ukupno 61 države uključene u istraživanje.
Osim IMD-a, mjerenje konkurentnosti na godišnjoj razini provodi i Svjetski gospodarski forum. U posljednjem Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2014.-2015. Hrvatska je pala za dvije pozicije u odnosu na prethodnu godinu te je sada na 77. mjestu od 144 države svijeta.
Ova Izvješća, osim što pokazuju da Hrvatska značajno zaostaje za ostalim državama u svijetu, upozoravaju i na ključne probleme u Hrvatskoj, a to su nedostatak volje i znanja na razini Vlade, za pokretanje strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak.
Prema rezultatima drugih država možemo vidjeti da se na globalnoj razini procesi ubrzano mijenjaju te su pomaci u Hrvatskoj premali da bi se podigli na ljestvici konkurentnosti. Druge države napreduju puno brže. Nužno je pokrenuti reforme koje će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.
S druge strane, analizirajući rezultate Izvješća o ljudskom kapitalu), koje također provodi Svjetski gospodarski forum i prema kojem se Hrvatska nalazi na 36. mjestu u konkurenciji sa 124 države svijeta, jasno je vidljivo da Hrvatska ima sve preduvjete za uspjeh. Imamo kvalitetnu radnu snagu koja može biti ključan faktor u povezivanju znanja i inovacija, podizanju konkurentnosti i postizanju gospodarskog rasta. Pozicija Hrvatske u ovome Izvješću bila bi i bolja da nismo loše ocjenjeni u drugoj potkategoriji koja se odnosi na postotak stanovništva od 15 do 24 godine koje je zaposleno ili aktivno traži posao (114. mjesto) i visoke stope nezaposlenosti (119.).
Imamo kvalificiranu radnu snagu, obrazovane mlade ljude koji nažalost, zbog nesposobnosti Vlade, nemaju priliku stečena znanja i inovacijski potencijal primijeniti u praksi stvarajući tako nove vrijednosti ključne za cijelo gospodarstvo, rast i razvoj. Na navedeno upozorava i izvješće IMD-a pod nazivom Svjetska ljestvica talenata (kojim se ocjenjuje sposobnost države da razvije, privuče i zadrži nadarene ljude u trgovačkim društvima koje posluju u toj državi. Prema ovome Izvješću, Hrvatska se nalazi na 58. mjestu od 60 država uključenih u istraživanje.
Izvješće se temelji na tri ključna faktora: 1. ulaganje i razvoj u nadarene ljude u državi, koje se očituje kroz javne investicije u obrazovanje i kvalitetu obrazovnog sustava, 2. privlačenje talenata, koje se očituje u sposobnosti države da zadrži nadarene ljude i privuče nadarene ljude iz inozemstva i 3. spremnost države, koja se očituje u tome da ispunjava zahtjeve tržišta rada za raspoloživim nadarenim ljudima.
O tromosti Vlade govori i Svjetski gospodarski forum u svom Izvješću o globalnoj konkurentnosti prema kojem hrvatska Vlada spada u kategoriju šest najlošijih vlada na svijetu, odnosno iza nje nalaze se Libija, Libanon, Argentina, Italija i Venezuela. Prema ovom istraživanju zauzeli smo neslavno 139. mjesto od 144 države uključene u istraživanje. Kriteriji temeljem kojih se ocjenjuju Vlade vezani su uz transparentnost, jasnoću i brzinu donošenja političkih odluka (u čemu smo sa 71. mjesta 2011. pali na 121. mjesto u 2014.), uz kompliciranost i broj propisa, kao i uz kvalitetu i efikasnost državne potrošnje (u čemu smo sa 121. mjesta pali na 129.). Tako, temeljem navedenog, Vladu u Hrvatskoj možemo opisati kao neučinkovitu, rastrošnu i sporu.
Zanimljivo je kako se Vlada hvali napretkom na Doing Business ljestvici za 25 mjesta koji je zapravo rezultat promijenjene metodologije, a ne stvarnih reformi koje su se dogodile kako bi olakšale poslovanje našim poduzetnicima. I dalje smo među najlošijim državama po pitanju lakoće pokretanja poslovanja, dobivanja priključka za električnu energiju, registracije nekretnina… Primjerice, postoji samo jedanaest država u svijetu u kojima je teže doći do građevinske dozvole nego u Hrvatskoj.
I'M/I.P.
PRINT
