OTOČAC – Nisu samo zavladale visoke temperature pa je zbog toga vruće, postaje „vruće“ i kad je u pitanju završetak javne rasprave i upućivanja u hitnu proceduru prijedloga tri turistička zakona, onoga o turističkim zajednicama, onoga o boravišnoj pristojbi i onoga o turističkim članarinama. Jer Ministarstvo turizma kani po hitnoj proceduri uputiti ih u Hrvatski sabor. Naravno da je odmah uslijedila reakcija turističkih poslenika svih zanimanja i svih grana, a reagiralo je i Turističko poslovno vijeće Hrvatske gospodarske komore. To vijeće je zaključilo da su ovi zakoni direktno na štetu cijeloga turističkog sektora i članica Hrvatske gospodarske komore.
U čemu Turističko poslovno vijeće vidi tu štetnost? Predsjednik spomenuta vijeća Franko Palma, dugogodišnji turistički djelatnik iz Istre, istakao je da je rok za javnu raspravu prekratak za ovako ozbiljne promjene (od kraja lipnja pa do 12. srpnja). Vijeće je nakon analiza prijedloga Zakona o turističkim zajednicama zaključilo da je on direktno na štetu turističkog sektora i članica HGK jer se uz ostalo njime predlaže da se većinsko odlučivanje prebacuje na javni sektor odnosno lokalnu upravu. Jer pored toga što je (kao i do sada) predsjednik turističke zajednice župan, gradonačelnik ili načelnik, u turistička vijeća „ubacuju se “ još po dva predstavnika iz lokalne samouprave, što je ocijenjeno da je to neposredan atak politike na turizam. I u stručnim odborima za razvoj proizvoda, marketing i turističku infrastrukturu, čija se osnivanja također predlažu, lokalna uprava bi imala prevlast. Ako to nije u suprotnosti s interesima struke i privatnog sektora koji plaćaju turističku članarinu i preko kojih ide naplata boravišne pristojbe, a što onda jest – pitaju se u Turističkomu poslovnom vijeću.
Nadalje, iskazana je zabrinutost da niti jedna primjedba iskazana i obrazložena u prethodnoj godini što se tiče spomenutih zakona nije uvažena. Primjedbe su i sada ostale iste, ništa se nije pomaklo na bolje. Predlagača zakona čini se da odustaje od rekonstruiranja turističkih zajednica i promjenama u nadležnosti oko razvoja turističkih proizvoda, a toliko je o tome bilo riječi već nekoliko godina. Kao primjer uzimali su modele iz turistički razvijena svijeta, provodili su „ankete“ među širokom strukturom svih onih koji imaju bilo kakva doticaja s turizmom, „potkrjepljivali“ svoje stavove tim anketama i sada odjednom – ništa.
Osim Turističkog vijeća HGK o prijedlozima tri turistička zakona živo se raspravlja i na terenu, od Istre pa do Dubrovnika, praktički u cijeloj zemlji s obzirom da je sustav turističkih zajednica raširen po cijeloj Hrvatskoj. Neke županijske turističke zajednice krenule su s tiskovnima konferencijama na tu temu poput dubrovačke, šibenske, splitske, a najavljuju to i iz drugih jadranskih županija, a svima je zajedničko zapravo nezadovoljstvo prijedlozima. No Ministarstvo turizma, ocjenjuju vodeći ljudi turističkih zajednica na terenu, tjera po svome, usput pozivajući da ima još koji dan do zatvaranja rasprave da se dadu primjedbe, prijedlozi, kritike, što li već.
Što će nakon svega iz toga izići, malo tko može pretpostaviti. Oni iskusniji i dugovječniji smatraju da ništa dobra.
M. Kranjčević
PRINT
