ŠVICA – Stari kameni švički most malo po malo postaje ruglo sela. Lako bi da je to samo jedno ruglo, kad se tomu pribroji i ono ruglo od ostataka nekadašnje hidrocentrale sagrađene 1935. i obnovljene 1952., onda to postaje zabrinjavajuća slika. Tim više što se oba objekta nalaze u samom središtu Švice, uz prometnicu, vidljivo svakomu znatiželjnom i kritičkom oku.
S vremena na vrijeme pojavi se kakva rasprava, teško bi bilo reći da je to iole ozbiljnija inicijativa, kako s mostom treba „ netko nešto učiniti“. Samo što se taj „netko“ nikako ne pojavljuje i „ništa ne čini“. I ne će, jer je „Netko“. No bilo je onih, a još ih uvijek ima, koji nemaju nimalo sentimenta za kameni švički most, pa bi ga rado vidjeli srušena i uklonjena. To su uglavnom ljudi iz institucija, kojima taj most tobože smeta jer „usporava“ tijek vode (koje nema).
Na kraju je stvar u svoje ruke uzela Udruga Švički slap i obratila se pismom na meritornu adresu, napisavši da traži institucionalnu zaštitu ovoga objekta tradicijske baštine. Jer kameni most u Švici sagrađen je daleke 1875. godine, bilo je to vrijeme gradnje solidnijih mostova (zamjena za drvene) još u vrijeme Vojne krajine. Koliko se u određenim dokumentima moglo utvrditi kao poduzetnici koji su ga gradili ovaj most navedeni su: Antun Pavlović – trgovac iz Križpolja, Janko Vuković – posjednik iz Križpolja i Jure Prpić – posjednik iz Švice.
Ovaj most ima dva luka, s tim da središnji upornjak nije usred korita nekadašnje rijeke Gacke, već je pomaknut ustranu. Što je tomu razlog? Razlog njegove lučne asimetrije je sasvim praktične prirode, naime, kako je Švica i njena Skela imala mnogo vodenih pilana, transport trupaca se obavljao vodotokom rijeke Gacke. To je t. zv. „kerepljenje“ trupaca, jedna posebna tehnika vezanja trupaca u „mladije“ i njihova međusobna nastavka, tako da se odjednom moglo prevesti po pet-šest „mladija“(sličile su splavima). Ova tehnika transporta trupaca poznata je samo na rijeci Gacki, na drugima krškim rijekama je nije bilo. A da bi sve to moglo proći ispod mosta, valjalo je napraviti na mostu jedan veći luk i tako omogućiti nesmetani prolaz. Kerepljenje trupaca potrajalo je sve tamo do 50-ih godina 20. stoljeća, kada je prijevoz zamijenio onaj kamionski.
Nažalost, od 1960. do 1965. građen je sustav HE Senj. 1965. Švica je ostala bez vode, korito rijeke Gacke ostalo je suho, stari kameni most je ostao još neko vrijeme u funkciji sve dok ga u neposrednoj blizini nije zamijenio novi betonski most.
Briga, bolje rečeno nebriga oko starog mosta je postala pravilo. Most više nitko nije održavao, vrijeme je činilo svoje, također i „zla ruka“ je učinila svoje. Zapadna kamena ograda mosta je nestala, a dijelom su načeti i kameni lukovi mosta. Nije se našao nitko tko bi spriječio daljnje propadanje mosta, dapače Hrvatske vode i HEP su bili voljni još tamo 90. godina prošlog stoljeća most posve srušiti jer da on usporava povremeni tok vode koji se starim koritom pušta prilikom remonta HE Senj, odnosno sanacije retencijskog bazena Gusić polje. Ta akcija je svojevremeno samoorganiziranjem Švičana spriječena. Tada je promijenjena taktika pa se strpljivo čeka da se most sam po sebi uruši i da se netko dočepa klesana kamena – kaže se u pismu Udruge Švički slap.
Nadalje ova udruga smatramo da je stari kameni most vrijedna tradicijska baština i da bi njegovo rušenje bila nenadoknadiva šteta. Uostalom, koliko je još tih starih mostova iz vremena Vojne krajine „na životu“? Koliko im je poznato, mnogi su porušeni. Zašto srušiti i ovaj švički? Zašto ga ne obnoviti i zadržati kao tradicijsku memoriju prošlih vremena kada podizanje ovoga mosta nije bio samo građevinski poduhvat nego je do izražaja došla pa makar i jednostavna estetika gradnje (pravilna profilacija lukova, zaobljena istaka na spoju kolnika i ograde mosta i dr.).
Udruga Švički slap apelira na Konzervatorski odjel u Gospiću da poduzme radnje kako bi Ministarstvo kulture stavilo švički kameni most pod zaštitu kao zaštićeno nepokretno materijalno kulturno dobro. Ako bi most bio zaštićen, veća je vjerojatnost da bi se te velike (i skupe) sustave nagnalo da ulože za njegovu rekonstrukciju njima simbolična sredstva.
M. Kranjčević
PRINT
