PERUŠIĆ - Od nedavno nam je na raspolaganju još jedna korisna baza podataka inicijative "Čisto podzemlje" koju su pokrenuli i realizirali speleolozi. Inicijativa skuplja podatke o spiljama i jamama u kojima su speleolozi tijekom istraživanja našli otpad, a ustupilo ih je (trenutno) 12 speleoloških udruga iz cijele Hrvatske.
Dok se s jedne strane speleološke udruge susreću s nerazumijevanjem dijela pojedinaca iz nadležnih institucija da se izbore za status partnera u učinkovitoj zaštiti prirode u krškim dijelovima Hrvatske (jer oni imaju najbolji uvid u probleme na terenu), s druge strane su odlučili preuzeti inicijativu i na ovaj način ukazati na problem koji ugrožava georaznolikost, bioraznolikost i vrijedne resurse za koje bez speleologa koji su ih otkrili nitko ne bi znao.
Osim kartografskih prikaza i statistike vrlo je interesantna mogućnost da se putem web obrasca svatko može uključiti u inicijativu te prijaviti lokaciju speleološkog objekta koji je ilegalno odlagalište otpada.
Interesantna je informacija koja se može naći na web stranici inicijative te je prenosimo:
"U Hrvatskoj postoji institucija koja se zove Agencija za zaštitu okoliša (AZO), zapošljava oko 60 ljudi, a osnovala ju je naša vlada. Kao što joj ime kaže – agencija je zadužena za zaštitu okoliša, u što spada i izvještavanje o divljim odlagalištima otpada. Na web stranicama AZO mogu se pronaći razna izvješća o stanju okoliša u RH – doslovno stotine i stotine stranica. Niti jedno izvješće ne spominje špilje i jame, odnosno njihovu ugroženost kao potencijalni problem. Podzemna divlja odlagališta su sfera o kojoj nema doslovno niti slova.
Sanacija divljih odlagališta, naravno, u nadležnosti je drugog vladinog tijela: Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji zapošljava oko 160 ljudi. Iako je na njihovom webu značajno teže doći do informacija o tome čime se u stvari bave – izvjesno je slijedeće: podzemna divlja odlagališta su sfera o kojoj nema doslovno niti slova."
Za kraj važno je napomenuti da ovo o čemu speleolozi pišu i što su iznijeli na svjetlo dana nije samo "hrvatski sindrom". S ovim problemom susreću se, kako slabije razvijena područja i države, tako i ona za koja smatramo da njihovo stanovništvo ima puno razvijeniju ekološku svijest. To je globalni problem krških područja.
PP Grabovača
PRINT
