O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

LAG - LIKA: Zakonske regulative protiv malih gospodarstava

1/3
LAG - LIKA: Zakonske regulative protiv malih gospodarstava
LAG - LIKA: Zakonske regulative protiv malih gospodarstavaLAG - LIKA: Zakonske regulative protiv malih gospodarstavaLAG - LIKA: Zakonske regulative protiv malih gospodarstava
Objavljeno: 10-12-2014
U Gospiću je održana konferencija na temu "Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020., izazovi i moguće opasnosti u provođenju", u organizacija Lokalne akcijske grupe - Lika (LAG - LIKA). Najveći naglasak bio je na malim obiteljskim gospodarstvima, OPG-ima, koji se zbog kompliciranih i zahtjevnih zakonskih regulativa bore s opstankom.
 
Jedan od govornika bio je Mario Bratulić, načelnik volonter istarske općine Sveti Petar u Šumi, doktor veterinarske medicine i doktor znanosti, ujedno i osnivač Udruge proizvođača istarskog pršuta i pokretač projeka "S kobasicom u EU".
 
- Mislim ukazati na određene probleme s kojima se mi susrećemo s ulaskom u EU, mislim na sporost naše administracije i da pokušamo našim poljoprivrednicima oko korištenja fondova. Znamo da u Hrvatskoj ima 233 tisuće OPG-a, a kod nas još nije dovoljno učinjeno. Trebalo se omogućiti našim poljoprivrednicima da se javljaju na natječaje. Sva pozitivna poslovna iskustva koja imaju susjedne države možemo primijeniti i pokušati omogućiti kroz preuzimanje sredstava. Nije cilj skupo se zadužiti nego pokušati prilagoditi regulativu da poljoprivrednici uz mala sredstva uz vrlo fleksiblnu regulativu mogu funkcionirati i živjeti. U našoj državi ne postoji dijalog između svih korisnika i nadležnih institucija, a to je jedno od osnovnih načela u EU, kazao je Bratulić.
 
Ukazao je i na problem pitanja državnoga zemljišta koje nije riješeno.
- Mislim da nema razvoja poljoprivrede bez kvalitetnog riješavanja državnoga zemljišta, to treba spustiti na lokalnu samoupravu uz regulativu koja neće dozvoliti mešetarenja. Također, trebaju se pokušati naći dodatna sredstva finaciranja koja bi po povoljnim uvjetima pomogla malim proizvođačima da mogu pokrenuti ili nadograditi svoje poslove, zaključio je.
 
Predsjednik LAG-LIKA, Tomislav Kovačević, osvrnuo se na tri najveća problema. Prvi od njih su naravno, državna zemljišta.
 
- Nesmijemo se zavaravati. Da bismo prijavili gospodarstvo za fond EU imamo neke preduvjete, a mi znamo da brojna poljoprivredna gospodarstva ne raspolažu zemljištem koje možda obrađuju, ali nemaju riješenu papirologiju. Ili obrađuju državnu zemlju s kojom nemaju sklopljen ugovor ili nisu riješili zemljište na lokalnoj razini. Dakle, pitanje zemljišta je jedno opsežno pitanje koje pod hitno treba riješiti ako mislimo da iskoristivost fondova bude zadovoljavajuća, kazao je Kovačević.
 
- Drugi problem na koji želimo ukazati je problem pravilnika koji reguliraju preradu na obiteljskim gospodarstvima. Znamo da Lika i drugi ruralni krajevi u RH imaju velike potencijale i za preradu. Na koncu, europska poljoprivreda počiva na malom gospodarstvu jer gotovo 70 posto proizvoda oni plasiraju na europsko poljoprivredno tržište. Želimo ukazati na to da su pravilnici poprilično rigorozni i da nažalost u zadnje vrijeme događa se da i oni registrirani OPG-ovi odregistriraju svoju djelatnosti jer ne mogu podnijeti tolike zakonske regulative, objasnio je te ukazao i na treći problem - predfinanciranja.
 
Naime, da bi se netko javio na program ruralnog razvoja za korištenje potpora, mora sam financirati svoj projekt.
- Ja vas pitam koje to prosječno obiteljsko gospodarstvo može doći u banku i dobiti povoljan kredit? Zato ćemo i najaviti novu konferenciju koja će biti iza nove godine ili radionice o tome gdje ćemo pozvati banke i lokalnu samoupravu, ali i ministarstva koja moraju pod hitno naći riješenje za to, zaključio je Kovačević.
 
Smatra da unatoč teškoćama, najveći adut Like jesu mali prizvođači i ogromne površine pašnjaka koje treba koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, ali ne samo primarnu proizvodnju već i preradu.
 
Iva Vidović Pocrnić
Podijeli novost na društvenim mrežama!