O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

O dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerima

1/7
O dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerima
O dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerimaO dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerimaO dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerimaO dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerimaO dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerimaO dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerimaO dobroj praksi u zaštiti prirode - na Plitvičkim jezerima
Objavljeno: 29-11-2014

PLITVIČKA JEZERA – Jučer je u Znanstveno-stručnom centru Dr. Ivo Pevalek Nacionalnog parka Plitvička jezera održana radionica pod nazivom „Dobre prakse suradnje javnih ustanova za zaštitu prirode i poljoprivrednika“. Radionica je bila namijenjena djelatnicima javnih ustanova za zaštitu prirode, poljoprivrednicima, te vlasnicima turističkih i ugostiteljskih objekata.

Cilj radionice je bilo pokazati primjere dobre europske suradnje između javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima prirode i poljoprivrednika te načine na koje se ovakvi primjeri mogu primijeniti na lokalnu situaciju. Primjeri uključuju n. pr. osmišljavanje, brendiranje i prodaju proizvoda baziranih na prirodnim vrijednostima zaštićenih područja prirode, korištenje mjera ruralnog razvoja i slično.

Radionicu je održao Wolfgang Suske, austrijski konzultant za ruralni razvoj i zaštitu prirode koji ima veliko iskustvo u radu s poljoprivrednicima i javnim ustanovama za zaštitu prirode u Austriji, Njemačkoj, Rumunjskoj, Malti, Češkoj i drugim zemljama. Bilo je zanimljivo poslušati tri primjera austrijske prakse. Jedna uspjela priča se odnosi na zaštitu nekoga močvarnog staništa, što je podrazumijevalo zabranu anorganske gnojidbe i uporabu pesticida. Nakon dugotrajnih natezanja seljaka i vlasti postignut je sporazum da se cijelih 45 hektara okolna zemljišta pretvori u trajni pašnjak na kojemu će se uzgajati cihentalerško goveče. To je i uspjelo, seljaci su na kraju bili zadovoljniji prihodom i cijenama nego što su ih postizali uzgojem žitarica. Drugi primjer se odnosio na iskorištavanje drijena u jednoj austrijskoj dolini. Na poticaj velikoga domicilnog hotelijera, samonikli drijen je postao cijenjena biljka, odnosno proizvodi od drijenka, koji se u cijelosti prodaju u toj dolini, toliko je taj brand postao poznat da je i dolina neformalno promijenila naziv u Dolinu drijena. Treći primjer se odnosio na neku kasnu vrstu kruške u Štajerskoj, autohtonu i gotovo zaboravljenu. U Štajerskoj su prevladali plantažni uzgoji tek nekoliko sorata voćaka zanimljivih trgovačkim lancima. Po ideji jedne seljanke ta kruška u slobodnu uzgoju postala je atraktivna za proizvodnju rakije, sokova, džemova i pekmeza, odnosno kvalitetnih proizvoda koji su našli svoje tržište u mjestu proizvodnje.

Suske je naglasio da su ovo tek neki od primjera, koji se ne mogu doslovno kopirati u nekom drugom kraju ili zemlji, ali da mogu poslužiti kao model kako stvoriti novu ideju i od toga imati koristi.

U raspravi je došlo do izražaja činjenica da su Austrijanci u takve aktivnosti krenuli dosta davno, pred nekih četrdesetak i više godina, da je i kod njih u početku bilo nerazumijevanja, čak i protivljenja organskom uzgoju, no da je država na vrijeme shvatila i pružala i još uvijek pruža pomoć upravo takvim idejama i načinima rada. Danas je u Austriji čak 20 posto hrane iz organska uzgoja, po čemu prednjači u Europskoj uniji. Naravno da je razrađen sustav potpore  te da se iz raznih programa Europske unije mogu za ovakve stvari i ideje koristiti izdašna sredstva, sve pod egidom zaštite okoliša, posebno onih koji su stavljeni pod posebne uvjete zaštite, a da se u komercijalnom dijelu može usto još i dobro zaraditi.

U poslijepodnevnim satima održana je radionica, odnosno osmišljavanje zajedničkih projekata na lokalnoj razini.

Ova radionica organizirana je u potporu Ministarstva zaštite okoliša i prirode putem projekta integracije u EU Natura 2000(NIP), a u suradnji s konzorcijem AVLON Foundation iz Nizozemske; ÖKL iz Austrije i Ecologice iz Hrvatske.

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!