ZRIN - Sedamdeset i deveta obljetnica stradanja Zrinjana obilježena je u nedjelju 11. rujna u Zrinu mimohodom od spomen-križa podno Starog grada Zrina do spomen-crkve Našašća sv. Križa i misnim slavljem koje je predvodio predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe, 9. te 10. rujna 1943. godine, kada su partizani u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća sv. Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.
Program obilježavanja započeo je molitvom pred križem podno starog rada, a slijedio je mimohod do spomen-crkve Našašća sv. Križa ispred koje je misno slavlje predvodio nadbiskup Puljić u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupskim vikarom i ravnateljem Zaklade za Zrin mons. Markom Cvitkušićem, biskupijskim ekonomom mons. Zdravkom Novakom, domaćim župnikom Stjepanom Filipcem, ravnateljem Hrvatskog Caritasa fra Tomislavom Glavnikom, provincijalom Hrvatske kapucinske provincije fra Jurom Šimićem i vlč. Josipom Banom.
Obljetnica je okupila hodočasnike pristigle iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognane Zrinjane i njihove potomke, a slavlju su nazočili i predstavnici vlasti.
Na početku sve okupljene, a posebno Zrinjane i potomke prognanih Zrinjana koji tu oplakuju svoje najmilije, pozdravio je biskup Košić, pozvavši na molitvu kako se te nevine žrtve nikad ne bi zaboravile.
U homiliji nadbiskup Puljić je rekao kako se o tom i stotinama drugih mjesta diljem Hrvatske, gdje su još uvijek opipljivi zločini komunističkoga režima, desetljećima šutjelo i strogo branilo povijesno istraživanje kako se ne bi saznala istina o stradanjima. „S pravom je kod blagoslova ove crkve kardinal Bozanić kazao kako to spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, a nju smo dužni prenositi mlađim naraštajima, jer oni moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. U protivnom dogodit će se izvrtanje istine i povijesnih činjenica, poput kleveta o časnim sestrama sv. Vinka koje su navodno mučile djecu s Kozare, a Srpska pravoslavna Crkva, na prijedlog Gornjokarlovačke eparhije namjerava ih proglasiti velikomučenicima, a časne sestre optužuju da su bile članovi zločinačke organizacije. Stoga je vrhovna poglavarica č. s. Miroslava izjavila prošlih dana kako je pogađa nepravda i nezahvalnost Srpske pravoslavne Crkve, jer kroz punih 90 godina sestarske nazočnosti u karlovačkoj bolnici nikada nisu bile optuživane. A sada za svoj nesebičan i požrtvovan rad sestre dobivaju kao zahvalu laž i klevete.
Nadbiskup je istaknuo i kako stanovništvo Zrina, koje partizani nisu poubijali, njih oko 360, dobro je upamtilo to mračno razdoblje užasnog nasilja. „Svi su bili protjerani, a nakon rata njihova pokretna i nepokretna imovina je oduzeta temeljem presude na jednoj nepunoj stranici teksta (7. veljače 1946.). Preživjelim stanovnicima, djeci i udovicama, zabranjen je bio povratak u njihovo mjesto. Nešto slično dogodilo s Hrvatima u Boričevcu kod Gračaca, Udbini i u Španovici koju su nakon uništenja prozvali Novim selom. U svim tim dijelovima Hrvatske etničko čišćenje Hrvata prikazivano je kao antifašističku borbu“, rekao je nadbiskup zaključivši kako je dobro što se danas u slobodi ta tužna tragedija pretvara u svehrvatsku nacionalnu brigu, kako ne bi iščezla iz pamćenja ljudi, te kako pamćenje i spomen na žrtve nema ništa s vraćanjem u prošlost. „I nema nakanu baviti se njihovim progoniteljima, ili, ne daj Bože, buditi strasti s osjećajima mržnje. Spominjanjem nastradalih nastoji se iskazati dužno poštovanje prema nedužnim žrtvama i njihovoj moralnoj veličini koja je postala baštinom naše sadašnjosti“.
Nakon popričesne molitve riječi zahvale uime Zrinjana izrekao je biskup Petanjak. On je zahvalio nadbiskupu Puljiću na dolasku i izrečenim riječima, ali i domaćem biskupu Košiću na tome što ustrajno drži uspomenu na Zrin i Zrinjane. „Vrijeme ide i sve je manje onih kojima u osobnoj iskaznici piše da su rođeni u Zrinu. Na nama mlađima i onima još mlađima od nas, je da održimo uspomenu na one koji su ovdje živjeli i koji su ovu zemlju zalili svojom krvlju“, poručio je biskup Petanjak.
Nakon mise održana je i komemoracija žrtvama Zrina te su pod križ položeni vijenci i zapaljene svijeće.
IKA/M.K.
PRINT
