O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

130. obljetnica osnutka župe i 81. godišnjica četničkog zločina

1/2
130. obljetnica osnutka župe i 81. godišnjica četničkog zločina
130. obljetnica osnutka župe i 81. godišnjica četničkog zločina130. obljetnica osnutka župe i 81. godišnjica četničkog zločina
Objavljeno: 13-08-2022

KRNJEUŠA - Jubilarna 130. obljetnica osnutka župe Krnjeuša i 81. godišnjica mučeništva župnika Krešimira Barišića i više od 240 domaćih Hrvata katolika, koji su 9. i 10. kolovoza 1941. stradali u četničkom pogromu, obilježena je 10. kolovoza u Krnjeuši.

Misu na groblju „Kod križa“ u Krnjeuši, jedinom fizičkom tragu postojanja ove nekoć prostrane župe, predvodio je banjolučki biskup Franjo Komarica u zajedništvu s trojicom svećenika. Na misnom slavlju se okupilo 20-ak vjernika iz Banje Luke, Zagreba, Bosanskog Petrovca, Jajca, Drvara i Bosanskog Grahova.

Budući da se ovim misnim slavljem obilježavala 130. godišnjica osnutka župe, na početku je domaći župnik Klečina iznio povijesni prikaz osnutka, života, stradanja i nestanka Župe Krnjeuša koja je u ovom dugom razdoblju de facto postojala samo nepunih 50 godina, od osnutka 1892. do uništenja 1941. godine.

Župnik je iznio i kratke crtice iz života župnika mučenika Krešimira Barišića, koji je svjetlo života ugledao u Jajcu 1907., a s 34 godine podnio mučeništvo zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca i s više od 240 svojih župljana koji su pobijeni 1941. godine.

U prigodnoj propovijedi biskup Komarica, osvrćući se na dvostruki spomen koji se slavi u Krnjeuši, podsjetio je na riječi starozavjetnog Propovjednika kako „sve ima svoje vrijeme: vrijeme rađanja i vrijeme umiranja, vrijeme ubijanja i vrijeme liječenja, vrijeme rušenja i vrijeme građenja, vrijeme šutnje i vrijeme govorenja, vrijeme ljubljenja i vrijeme mržnje, vrijeme rata i vrijeme mira“.

Biskup Komarica je podsjetio na stradanje župnika Barišića s kojim su zvjerski ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu i trojica mladih sjemeništaraca: Ivan Skender (12 g.), Jure Tomičić (17 g.) i Ilija Poplašen (18 g). Mons. Komarica naveo je pismo koje je papi Piju XII. početkom rata uputio bl. kardinal Alojzije Stepinac u kojem on, uz neke druge stradale svećenike, spominje da je ubijen župnik iz Bosanskog Grahova don Juraj Gospodnetić, te također „uzorni svećenik i dobročinitelj tog istog pravoslavnog pučanstva don Krešimir Barišić, župnik u Krnjeuši, kojem su odsjekli jezik i uši i iskopali oči i onda ga živa bacili u vatru crkve u plamenu“.

Na kraju mise biskup Komarica je pred spomen-križem izmolio molitvu odrješenja za župnika Barišića i duše svih pobijenih Krnjeušana u pokolju za čije se grobove ne zna, kao i za sve one koji počivaju na tom groblju.

Župnik Klečina je još istaknuo da istina, unatoč prisilnoj šutnji o zločinu u Krnjueši koja još uvijek traje, sporo, ali nezaustavljivo, ipak izlazi na vidjelo. Naveo je da je u zadnje vrijeme sve više pojedinaca i skupina koje hodočaste u Krnjeušu i svi su suglasni da je to mjesto duhovni biser u kojem se već sada događaju uslišanja.

Prije 2. svjetskog rata Župa Krnjueša imala je oko 1300 vjernika. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba – koja nije konačna – odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule branitelje.

Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena, tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja „Kod križa” koje je uređeno i ograđeno prošlih godina.

IKA

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!