O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Okopan drvored uz Gacku i posađene nove sadnice

1/6
Okopan drvored uz Gacku i posađene nove sadnice
Okopan drvored uz Gacku i posađene nove sadniceOkopan drvored uz Gacku i posađene nove sadniceOkopan drvored uz Gacku i posađene nove sadniceOkopan drvored uz Gacku i posađene nove sadniceOkopan drvored uz Gacku i posađene nove sadniceOkopan drvored uz Gacku i posađene nove sadnice
Objavljeno: 31-03-2022

OTOČAC - Ovih dana djelatnici Hrvatskih voda na čelu sa voditeljicom ispostave Hrvatskih voda za Liku, Podvelebitsko primorje i otoke, Lidijom Pernar,dipl.ing.građ. nadopunili su drvored uz Gacku sa novim sadnicama, zamijenili one sadnice koje se nisu primile, a i okopali travu oko svih sadnica.

Cijeli drvored sa oko 90 sadnica je posađen prije godinu dana točno 19.3.2021. godine. Sadnice su pribavljene preko Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz pomoć našeg Otočanina prof.dr.sc.Milana Oršanića.

Uloga drveća u prirodi je dakako višestruko korisna i potrebna. Dodatna uloga svakog drvoreda je i estetsko vizualna. Drvored u urbanim sredinama povećava estetsku vrijednost, povećava ugodnost, atraktivnost i ambijentalnu vrijednost prostora. Razlika u temperaturi na popločanim površinama i na travnatim površinama u sjeni drveća može biti čak i preko 11 °C. Drvored se u pravilu sadi od iste vrste drveta. Razmak između pojedinih stabala kod odraslih sadnica bi trebao biti takav da se krošnje preklapaju ili dodiruju. Ako se u drvoredu ne sadi ista vrsta drveća tada drvored može djelovati neskladno. Od odabira vrste drveća u prvom redu potrebno je paziti na podobnost vrste za pojedinu lokaciju. Uvijek je dobro izabrati autohtone vrste koje su uglavnom otpornije na razne štetnike i bolesti.

Za drvored uz Gacku je po preporuci Šumarskog fakulteta izabrano drvo hrasta lužnjaka Quercus robur kao autohtono drvo uz rijeku Gacku koje je nekad na ovim područjima obitavalo u značajno većem broju nego što je to danas slučaj. Na hrvatskom hrast lužnjak se još naziva dub, gorun, lužnjak. Od hrvatskih naziva su izvedenice dubrava, lužić i slično za nekadašnje lokacije na kojima su rasla stabla hrasta lužnjaka. Sam hrast izuzetno dobro podnosi močvarna i vlažna tla uz rijeke, tla bogata vapnencem te je otporan na sušu i visoke temperature.

Odraslo stablo hrasta lužnjaka naraste do oko 40 m u visinu, promjer debla do 3 metra. Krošnja mu je široko razgranata i jedna je od najljepših krošanja stabala.

I za kraj još jedna zanimljivost je ta da je hrast lužnjak hrvatsko nacionalno stablo.

I.B. 

 

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom