O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Biskup Križić predvodio misu na 30. obljetnicu pada Slunja i progonstva Slunjana

1/4
Biskup Križić predvodio misu na 30. obljetnicu pada Slunja i progonstva Slunjana
Biskup Križić predvodio misu na 30. obljetnicu pada Slunja i progonstva SlunjanaBiskup Križić predvodio misu na 30. obljetnicu pada Slunja i progonstva SlunjanaBiskup Križić predvodio misu na 30. obljetnicu pada Slunja i progonstva SlunjanaBiskup Križić predvodio misu na 30. obljetnicu pada Slunja i progonstva Slunjana
Objavljeno: 17-11-2021

SLUNJ - Programom “Da se ne zaboravi” u utorak, 16. studenoga u Slunju je obilježena 30. godišnjica sloma obrane toga grada i progona oko 15.000 građana, koji su se vratili tek s pobjedonosnom vojno-redarstvenom operacijom Olujom 1995. godine. Koncelebriranu misu u crkvi Presvetoga Trojstva predvodio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.

Molitvu kod spomenika poginulim braniteljima u nazočnosti izaslanika svih triju sastavnica vlasti je predvodio župnik i dekan slunjski mons. Mile Pecić. Vijence u ime predsjednika Republike Hrvatske položio je domaći sin general Ivan Turkalj, u ime predsjednika Hrvatskog sabora zastupnica Nada Murganić i u ime predsjednika Vlade RH njen potpredsjednik i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. On je izrazio sućut obiteljima poginulih a njihove žrtve su jedan od temelja današnje Hrvatske, a oni nam i dalje trebaju biti svjetionik.

Nakon što je mons. Pecić predslavio molitvu za sve žrtve, formirala se kolona ponosa središtem Slunja do mjesta pogibije triju redarstvenika te do župne crkve Presvetoga Trojstva gdje je slavljena misa koju je predvodio biskup Križić u zajedništvu s brojnim svećenstvom.

Biskup se u propovijedi osvrnuo na dane stradanja te rekao: „Bili su to dani pakla u kojima je vladala moć tame, nasilja, smrti.“ Citirao je potom izvješća iz tog vremena koja je napisao župnik mons. Mile Pecić: „Kao svjedok  tolikim patnjama dolaze mi misli mog dobrog kolege koji često ponavlja: hoće li se naći neki naš umjetnik – slikar, kipar, književnik, glazbenik, pjesnik koji će tu silnu patnju ovjekovječiti? Ostaviti upečatljivu poruku za budućnost –  na slici, u kipu, romanu, glazbi, pjesmi… Ne bi trebalo sumnjati da postoje takvi umjetnici. Možda se već rađaju takva djela neprolazne vrijednosti koja su nikla iz naše tragedije“ (str. 109). – Ove riječi mons. Pecića podsjećaju me na riječi biblijskog patnika Joba koji u svojoj patnji vapi, ali mu se čini da ga nitko ne čuje i ne razumije, pa izreče svoju najdublju želju riječima: „O kad bi se riječi moje zapisale i kad bi se u mjed tvrdo urezale; kad bi se željeznim dlijetom i olovom u spomen vječan u stijenu uklesale“ (19, 23-24). Ovo je nekako spontana želja da se patnja ne izgubi iz čovjekove memorije jer ona ima neizrecivu dragocjenost za ljudsku duhovnu formaciju. Patnju u potpunosti može razumjeti samo onaj tko ju je proživio.

Biskup je nastavku rekao: „To je i vaša patnja onih dana od prije 30 godina. Potrebno ju je uklesati kao spomen, kao sjećanje koje treba njegovati, ne da to bude izvor mržnje prema bilo kome, nego kao sigurno Božje jamstvo da zlo nikada definitivno ne pobjeđuje. Zlo proizvede mnoge patnje, a na kraju ubija onoga koji ga je proizveo.

Tama i patnja koje su zavladale ovim gradom i ovim krajem trajale su dugo, tako dugo da im mnogi nisu mogli niti nazrijeti kraj. Živjeti dugo u tami i patnji ima svoje ozbiljne posljedice za tjelesno i duševno zdravlje. Tama patnje može ugasiti nadu, deformirati ljuba, ubiti i samu vjeru. Koliki su u patnji prokleli Boga i odrekli ga se, jer nisu mogli prihvatit niti razumjeti svoju patnju, a ni Boga koji ju je dopustio.

Biskup je pozvao prisutne riječima: „Draga braćo i sestre, cijena slobode plaćena je velikim žrtvama. Tu su i žrtve mnogih Slunjana koji su završili život kao mučenici. Zahvaljujemo Bogu za njihove žrtve. Puno bolje je biti žrtva nego ubojica. Žrtve ostaju trajno u našim sjećanjima, mi ih tako oživljavamo dok život ubojica i zločinaca završava u tami i skrivanju sebe i svojih zlodjela.

Nakon mise slavlje je nastavljeno čašćenjem u župnoj dvorani u kojoj je upriličena i izložba fotografija, uz koju su svi slušali na Radio Slunju predstavljanje knjiga pokojnog biskupa Mile Bogovića: „Zapisi svećenika u Domovinskom ratu na području današnje Gospićko-senjske biskupije“ i „Autobiografske crtice ljudi i događaja na mom životnom putu“. Knjige su predstavili: biskup Zdenko Križić, župnik Mile Pecić te kancelar i tajnik Mišel Grgurić.

IKA

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!