O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?

1/7
Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?
Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?Tko će zbog rijeke Gacke završiti kao "otac na službenom putu"?
Objavljeno: 08-09-2021

OTOČAC – Kao u filmu Sjećaš li se Dolly Bell?, kada je u pitanju projekt devastacije rijeke Gacke „svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem“. Naime, svakodnevno se otkrivaju poneke tajne, rekli bismo dobro skrivene, da javnost ne dozna. Jer, misle oni, bolje da javnost ništa ne zna, čemu je uzbuđivati, ionako javnost nitko ništa ni neće pitati. Hrvatska praksa.

Ljubaznošću Ličko-senjske županije dobili smo cijelu hrpu dokumentacije glede postupka da se u izmjenu prostornog plana županije „progura“ i rijeka Gacka uz HEP. Iz dokumentacije je jasno vidljivo da su inicijativu pokrenula dva grada, o čemu smo već pisali, da je prijedlog za izmjenu dao Grad Senj i Grad Novalja 29. rujna 2020., a po prijedlogu Vodovoda Hrvatsko primorje – južni ogranak Senj d.o.o. iz Senja 24. rujan 2020. g. Grad Otočac službeno nitko ništa nije ni pitao. Tako se igra zavrtjela, opet onako potiho.

No između HEP-a d.o.o., Vodovoda Hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o. i Hrvatskih voda sklopljen je „Sporazum o suradnji na projektu rješavanja vodoopskrbe Hrvatskog primorja te otoka Raba i Paga kroz projekt HE SENJ 2“. Ovaj sporazum je posve specifičan po mnogo čemu, evo za početak, na njemu nema datuma kada je sklopljen, nitko od potpisnika na slobodnoj crti nije ga upisao, premda su Hrvatske vode stavile klasu i ur.broj.

Nadalje, ovaj akt nosi naziv „sporazum“ (stariji čitatelji će se sjetiti iz nekih prošlih vremena „samoupravnog sporazumijevanja i društvenog dogovaranja“), ne „ugovor“, premda sam naziv ne mora biti presudan za sadržaj akta, ali je „suspektan“ – vele pravnici koji se bave ovom problematikom.

Sporazumom je predviđeno (članak 5.) da se po prethodno izrađenim varijantnim rješenjima troškovi izgradnje i stručnog nadzora procjenjuju na 266,316.500 kuna (to je cijena očito bez PDV-a, s PDV-om se penje na 332.895,625 kuna, što je popriličan investicijski zalogaj). Od toga 50 posto troškova preuzima HEP, dok drugi dio pada na Južni ogranak. Ali kako Južni ogranak nema tih novaca, veli se da ima namjeru financirati ga (ne i da hoće) kroz cjeloviti EU projekt iz strukturnih i kohezijskih fondova. U nabrajanju komponenti tog EU projekta navodi se da će sadržavati i komponentu izgradnje dovoda pitke vode iz rijeke Gacke uključujući i hidrotehnički tunel. E sada, ako nije definirano mjesto zahvata vode, a nije, odakle procjena (toliko minuciozna da se barata i na 500 kuna) da će projekt toliko koštati? Onako odoka, neka se nađe? Jer, priznat ćete, nije ista cijena ako se voda zahvaća na Tonković vrilu ili u Šumećići, razlika je ipak nekih desetak kilometara cjevovoda.  

Ali ne lezi vraže, već na kraju istog članka 5. piše da ako projekt ne bude odobren za EU financiranje, da će Južni ogranak tada potražiti druge izvore financiranja. Znači li to da se u startu ne vjeruje u EU financiranje? Znači li to da su potpisnici Sporazuma svjesni da ta sva čudovišna zamisao devastacije rijeke Gacke ipak ne će proći EU filtre? Vjerojatno znači, a kada se projekt financira hrvatskim novcem, onda je to posve druga priča, može i vol progurati kroz malu pukotinu. I gdje će to Južni ogranak „potražiti“ druge izvore financiranja? Možda od svojih osnivača, a po sudskom registru to su Grad Senj, Grad Rab, Grad Pag, Grad Novalja, Općina Karlobag, Općina Povljana i Općina Lopar? Jake su to turističke jedinice samouprave, 330 milijuna je za njih prava „sića“. Ili će to u konačnici netko drugi prisiljen platiti? Tko, Hrvatske vode, možda?

A koja je uloga u svemu tome HEP-a? Vele dobri poznavatelji svih tih kompliciranih odnosa da se želi konačno riješiti Južnog ogranka jer im ide na živce sa svojom vodom. Može biti, ali to bi koštalo ipak 150 milijuna kuna, nije to mali novac.

Koja je uloga Hrvatskih voda? Čini se da Hrvatske vode ovim Sporazumom samo „drže svijeću“. Naime, one ne trebaju sudjelovati u financiranju izvedbe projekta (članak 10.) već će „sudjelovati“ u pripremi EU projekta (kojega po svoj prilici ne će ni biti, niti će proći ako ga bude), da sudjeluju u nekomu fantomskom Radnom timu i da savjetodavno djeluju prilikom pripreme i odobrenja EU projekta. Dakle, Hrvatske vode su se ovim Sporazumom jeftino izvukle i imaju dosita veliku komociju promatrati sve perverzije koje se planiraju činiti. Njihova pozicija je krajnje lagodna pa začuđuje ostrašćenost srednjeg menadžmenta glede ove ekološke psine koja će prerasti u aferu.

A da ovaj projekt nije suvislo osmišljen govori se u članku 13. Sporazuma gdje se unaprijed da će se tijekom izvedbe projekta sklapati – aneksi Sporazuma. Ne treba biti posebno mudar i vidjeti da je ovaj Sporazum samo „prašina u oči“, a da će koštati sam bog zna koliko. Već unaprijed znaju da 330 milijuna da ne će biti dovoljno. Klasična hrvatska priča, temeljnim aktom predvidimo nižu cijenu, a nju ćemo korigirati aneksima i podići je u nebesa. I da će to EU prihvatiti? Nema šanse.

Ovaj Sporazum bi se mogao analizirati po nizu drugih parametara, no kako prostor ne dozvoljava, osvrnut ćemo se samo na još jedan. U članku 14. „sporazumne strane“ su suglasne da će Južni ogranak (koji se u skraćenoj verziji navodi kao Vodovod d.o.o. Senj – što može stvoriti zabunu sa stvarnim Vodovodom d.o.o. Senj, koji Senjane snabdijeva vodom, Južni ogranak ih ne snabdjeva) biti vlasnik i korisnik izgrađene infrastrukture, prevedeno zahvata vode na izvoru rijeke Gacke, cjevovodu, tunelu i svim drugim.

Pravnici kojima smo dali na uvid Sporazum, kojega su nam ljubazno stavile na raspolaganje Hrvatske vode, postavljaju pitanje kako je moguće da tri ravnopravne potpisnice Sporazuma odlučuju kome će pripasti vlasništvo? Kako Južni ogranak, koji je jedno obično društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) odlučuje dijelom da sebi dade nešto što nije njegovo vlasništvo? Kako HEP može odlučiti da će nekome nešto dati u njegovo vlasništvo? Kako Hrvatske vode mogu dati nekome nešto u privatno vlasništvo? Da je situacija normalna onda bi HEP i Hrvatske vode, s jedne strane, davale nešto Južnom ogranku, s druge strane. To bi još na nešto nalikovalo. Ali ovako!? Zar o tome ne treba odlučiti neki državni organ koji na to ima pravo?

Postavlja se pitanje pravne ništetnosti ovog Sporazuma. S pravom se postavlja. Ili je Sporazum namjerno tako složen da nikoga ni na što ne obvezuje. Vjerojatno je tako.

I.B.

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!