OTOČAC – Jučerašnji članak o rijeci Gacki i planiranim zahvatima su kod čitateljstva izazvali dvojako raspoloženje, jedni su se užasnuli na samu pomisao da se to uopće može dogoditi, a drugi su to sve sveli na „kavanske pričice“ nedostojan bilo kakve objave. Zapravo kada se sve reakcije pročitaju, i jedne i druge su sjajne. Zašto? Zato što svjedoče da malotko o tome nešto zna, odnosno da ljudi nemaju pojma „što se iza brda valja“. A valja se, i te kako se valja.
Nekako je javnosti promakla informacija da je na posljednjoj županijskoj Skupštini u starom sazivu s dnevnog reda skinuta jedna točka. A u njoj je bilo predviđeno, da kažemo običnim jezikom, da se u prostorni plan stavi pod posebnu zaštitu cijela rijeka Gacka od Tonković vrila pa do Vivoza, sve da bi se omogućio zahvat vode bilo gdje tokom rijeke za Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak, sa sjedištem u Senju. Nek se nađe, pa dok mi spremimo papire, Gacka čeka naš zahvat. To, što bi u pojasu s jedne i druge obale stavilo ograničenja „domorodcima“, to predlagače nije bilo briga. Upravo je iz Vodovoda Hrvatsko primorje i potekla inicijativa da se Senj, Rab, Lopar, Pogdorje, Karlobag, Novalja, Kolan, Pag i Povljana odvoje od HEP-ovog sistema na Hrmotinama, odakle se Južni ogranak snabdijeva pitkom vodom, i da se krene na Gacku, na sam izvor.
A sve se to radilo potiho, malo se o tome znalo, šutjelo se, nazovimo to kako hoćemo ali ljudi bi rekli „ispod žita“. Na zvanični upit Hrvatskog radija Otočac glasnogovornik Hrvatskih voda je potvrdio da je još u studenom 2020. g. potpisan Sporazum o suradnji na projektu rješavanja vodoopskrbe Hrvatskog primorja, otoka Raba i Paga kroz projekt HE-Senj 2. Dakle vezano je to za potapanje Kosinja i proizvodnju struje. Taj Sporazum su potpisali generalni direktor Hrvatskih voda, predsjednik uprave HEP-a i direktor Vodovoda Hrvatsko primorje – južni ogranak.
Po tom ugovoru, vrijednom nevjerojatnih 266,3 milijuna kuna (sjajna investicija), planira se odvojiti sustav vodoopskrbe od proizvodnje struje (dakle od HEP-a) radi osiguranja kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe (vidjet će se koliko je to kvalitetnije i sigurnije u narednim člancima).
Zanimljivo je da „indijance“ iz Otočca nitko o ovome nije niti obavijestio a kamoli priupitao što o tome misle, sve pod olako bačenom konstatacijom „tko je bitniji, ljudi ili tamo neka pastrva“, to valjda govori sve o očuvanju okoliša i svijesti.
I na kraju, ta suluda ideja zahvaćanja većine voda rijeke Gacke ima čak tri varijante (još ništa nije odlučeno, sve opcije su na stolu). Jedna je da se zahvaća neposredno na Tonković vrilu (tada Gacka postaje rijeka Jordan), druga da se zahvaća iznad Vivoškoga slapa (nestaje slapa i Karlova kanala) i treća da se zahvaća na krajnjoj točki u Šumećici.
I.B.
PRINT
