OTOČAC - Perinka, Perina jama, Bezdanka je najveći ponor rijeke Gacke. Nalazi se u Švici oko 300 m nizvodno od Švičkog slapa na nadmorskoj visini od 413 m n.m. Promjer ponora je 16-18 metara. Njegovu unutrašnjost je opisao Ilija Šarinić, tadašnji ravnatelj pučke škole u zapisu „Ponori i ušće rijeke Gacke“ u Glasniku hrvatskog prirodoslovnog društva 1910. godine ovim riječima: „Dne 4. rujna 1902. spustih se učvršćenim ljestvama i užetima s još tri druga u ponor. Od površja zemlje pa do dna dubok je 40 m. Pri površini do 4 m visine je naslaga pjeskulje, a pod ovom se spuštaju koso naslage vapnenca. U toj naslagi kao da je probušena do dna kroz kamenje široka cijev poput dubokog bunara. Mjestimice po tom stjenju vise omašne sige. Mišljasmo i dalje poći, ali se prevarismo, jer smo naišli na podzemnu vodu, dolazeći sa sjeveroistočne strane, koja teče daljnjom dubinom ispod onih 40 m ovog ponora. Ta je podzemna voda jako skoro kao i ova nadzemna Gacka pa se uz silni šum ruši u dno ponora.“
Iz opisa Ilije Šarinića razaznaje se površinski sloj ponora od 4 m u kvartaru, a ispod toga su debelo uslojeni gornjojurski vapnenci. Kvartar je smeđa tvrda ilovača izmiješana s komadićima vapnenca. Zanimljiva je i konstatacija Šarinićevog opisa podzemnog jakog vodotoka koji je u genetskoj vezi s postankom ponora. Stalnim podzemnim izapiranjem ispod pukotina u vapnencu došlo je do postepenog urušavanja kvartarnog nanosa iznad pukotine i do stvaranja okno-ponora. Zato su i stjenke kvartara okomito odlomljene, a ne koso nagnute kako je to slučaj kod ponora koji su nastali pod utjecajem površinskih voda.
Više legendi kaže da je ponor Perinka dobio ime po djevojci Peri koja je svoj život skončala u ponoru. O tome je otočki književnik Josip Barković napisao pripovijetku Obračun, objavljenu u Zbirci pripovijedaka Zeleni dječak.
P.L.
PRINT
