O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Počeci izgradnje hidroenergetskog sustava HE Senj iskorištavanjem energetskih potencijala rijeka Like i Gacke

1/1
Počeci izgradnje hidroenergetskog sustava HE Senj iskorištavanjem energetskih potencijala rijeka Like i Gacke
Počeci izgradnje hidroenergetskog sustava HE Senj iskorištavanjem energetskih potencijala rijeka Like i Gacke
Objavljeno: 06-12-2020

Energetski potencijal Like i Gacke bio je prepoznat već prije Prvog svjetskog rata. Tada je zaključeno da „….hidroelektrana Sv. Juraj predstavlja najveće hidroenergetsko postrojenje, koje je u bivšoj Austro-Ugarskoj uopće moguće postići na ovako centralizirani način“.

U smanjenom opsegu su 1938. godine  izvedeni i neki istražni radovi na ispitivanju mogućnosti izgradnje pribranske elektrane Sklope.

1939. godine je Banovinsko električno poduzeće uvelo vodomjernu službu na vodotocima Like i Gacke.  Tijekom Drugog svjetskog rata ista je prekinuta da bi nakon rata bila ponovno pokrenuta.

Projekt HE Senj bio je razmatran i u sklopu projekta Yougelexport kojim se razmišljalo o razmjeni električne energije unutar Europskih zemalja. Članovi toga društva bili su uz bivšu Jugoslaviju i Italija, Zapadna Njemačka i Austrija. Sjedište je prvo bilo u Ženevi, a kasnije u Ljubljani.  Zamisao i suradnja nije ostvarena.

1958. godine Zajednica jugoslavenske elektroprivrede odobrava investicijski program za prikupljanje hidrogeoloških podloga te se kroz Vodoprivrednu suglasnost elektroenergetskom investitoru navodi obveza izrade tehničke dokumentacije i izgradnje objekata za opskrbu stanovništva vodom na području Kruščice, rijeke Like nizvodno od akumulacije te u području sjevernog kraka rijeke Gacke sa odgovarajućom količinom i kakvoćom vode. Također je investitoru propisana obveza osiguranja dovoljne količine vode za navodnjavanje na području donjeg toka Like i na području Gacke te riješiti odvodnju područja uz Gacku od brane kod Šumećice uzvodno na potezu djelovanja uspora uzrokovanog izgradnjom brane Šumećica.

Kao naknada za izgubljenu proizvodnju električne energije HE Švica izvedena je transformatorska stanica u Švici.

U sklopu izgradnje hidroenergetskog sustava otkupljeno je 983 hektara obradivog zemljišta te 803 hektara pašnjaka. Plodno zemljište je otkupljeno po 21 stari dinar/m2  (0,29 DEM/m2), a pašnjak po cijeni 14 starih dinara/m2 (0,20 DEM/m2).

Višegodišnje voćke su bile otkupljivane po cijeni od 4.500 st.dinara (62,99 DEM) po stablu.

Za šumu (drvnu masu) se nije plaćao otkup nego su vlasnici sami sjekli i iznosili drvo.

Bile su otkupljene 102 stambene i 286 gospodarskih zgrada. Prosječna otkupna cijena iznosila je  21.000 st.dinara/m2  (294 DEM/m2) s odbitkom za dotrajalost objekta koja je prosječno iznosila oko 40%.

Naknada za školu je isplaćena 22 mil. starih dinara (~ 308 000 DEM), a za crkvu 4,5 mil. starih dinara (~63 000 DEM). Za premještaj groblja u Kruščici bilo je isplaćeno 18 mil.starih dinara (~252 000 DEM).

Pripremni radovi na izgradnji hidroenergetskog sustava s kojim su se zauvijek promijenili vodni režimi rijeka Like i Gacke započinju 1958. godine.

Napomena:

1.1.1966. izvršena je denominacija dinara 1:100 te je uveden novi dinar. Tako se 1 novi dinar mijenjao za 100 starih dinara.

1.1.1990. godine izvršena je denominacija dinara 1:10.000.

23.12.1991. godine Republika Hrvatska uvodi hrvatski dinar. Zamjena se vršila u omjeru 1:1.

Srednji tečaj dinara 31.12.1958.  1 USD (američki dolar) vrijedio je 300 dinara;

1 DEM (njemačka marka) 71,43 dinara

 

I.B. 

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom