OTOČAC – Sredinom tjedna je u Županijskoj komori Otočac održana proširena sjednica Gospodarskog vijeća. Na dnevnom redu su bile samo dvije točke dnevnog reda, prezentacija razvojne raznolikosti Hrvatske s posebnim osvrtom na Ličko-senjsku županiju i dodjela plaketa Zlatka kuna te priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje trgovačkih društava u županiji.
Na početku same sjednice predsjednik Županijske komore dr. Joso Brajković iznio je nekoliko krucijalnih pokazatelja koji daju presjek gospodarstva u lanjskoj i ovoj godini, s naznakom da su trendovi uglavnom pozitivni, no ne i u željenoj mjeri i očekivanju.
Željko Hanzel iz Odjela za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore iznio je glavne trendove hrvatskog gospodarstva, a potom obilje podataka gdje se u tome nalazi gospodarstvo u Ličko-senjskoj županiji. Tako u BDP-u države ova županija sudjeluje s 1 posto (što korespondira i s udjelom stanovništva). U odnosu na krizno razdoblje prije pet godina, BDP je povećan za 0,1 posto. A kada se taj pokazatelj promatra po stanovniku, tada on u županiji dosiže 76,3 posto u odnosu na državu, i po tome je ličko-senjska županija u odnosu na druge na 13. poziciji. Ipak BDP po stanovniku nije dostigao pretkriznu 2008. g. kada je bio 83,7 posto.
Ako se ova županija promatra na razini NUTS 3 regije u Europskoj uniji, tada ona dosiže tek 46 posto prosjeka Europske unije i nalazi se na 1.229 mjestu.
Kada se promatra rast osiguranika (pokazatelj koji donekle korespondira s brojem zaposlenika), tada je Ličko-senjska županija u nešto povoljnijem položaju, taj rast je 2,5 posto, dok je prosječan rast u Hrvatskoj 2,2 posto. Nalazi se ona među pet hrvatskih županija koje imaju najviši rast, sve ostale su ispod ovog pokazatelja. Također je evidentiran i pad nezaposlenih, on iznosi 15,8 posto, dok je prije dosizao čak 22 posto. Po ovom pokazatelju županija je na 9. mjestu u odnosu na druge. E sada koliko je to porast stvarne zaposlenosti, a koliko rezultat iseljavanja stanovništva, bilo bi vrijedno posebne analize. Prosječna plaća u ovoj županiji je 5.406 kuna, po tome je na 11. mjestu, a u odnosu na prosjek države je manja za nekih 9,5 posto.
Kada se uzme u obzir robna razmjena, u posljednjih pet godina robni izvoz porastao je čak za 18,5 posto. Najviše se izvozi u Austriju, Njemačku, Italiju i Sloveniju, a 5. mjesto zauzima i izvoz u Egipat (drvna masa). Granski najveći udio izvoza je u branši rudarstva i iskorištavanja mineralnih sirovina. No u apsolutnim pokazateljima ti rezultati su na razini 0,4 posto državnog izvoza i 0,1 posto uvoza. U poslovanju je gospodarstvo Ličko-senjske županije ostvarilo suficit od 248 milijuna kuna (2018.). Što se tiče turizma, evidentan je rast u posljednje tri godine, no ipak kudikamo manji od drugih jadranskih županija. Ova županija zauzima tek 7. mjesto po ostvarenim noćenjima i dolascima gostiju.
Što se tiče dobiti poduzetnika, u promatranih prethodnih pet godina ona je ostvarena u lanjskoj godini od 104 milijuna kuna, što je bolje od državnog prosjeka.
Što se tiče demografskih problema, Ličko-senjska županija je po pokazateljima doslovno najstarija županija u Hrvatskoj, premda ni kod drugih pokazatelji nisu bajni. Prosjek je starosti 47,8 godina, dok je u Europskoj uniji to 42,8 godina. Broj učenika je pao za 25,9 posto u odnosu na broj iz 2006. g. A što se tiče demografske projekcije stanovništva, Ličko-senjska županija bi mogla pasti 2050. g. sa sadašnjih 45.184 žitelja na 22.715, ili za čak 55,4 posto.
Indeks gospodarske snage županije je 77,2 posto državnog prosjeka, što je poboljšanje za 1 bod u odnosu na posljednju promatranu godinu. Po ovom pokazatelju nije na samom dnu, iza nje je pet (slavonskih) županija.
Kada su u pitanju ugovorena sredstva EU fondova (promatrana po glavi stanovnika, ne u apsolutnom iznosu) tada Ličko-senjska županija stoji na 2. mjestu (ispred nje je samo Dubrovačko-neretvanska županija zbog izgradnje Pelješkog mosta), i ima ostvarenje od 19.588 kuna po stanovniku, dok je hrvatski prosjek 10.011 kuna.
Nakon ovog izlaganja, koje je obilovalo obiljem i drugih podataka, evidentno je da gospodarstvo, odnosno Ličko-senjska županija, nije među posljednjima, kako se to često stereotipno uzima u javnosti. Nije najgora, a nije ni najbolja, po mnogima pokazateljima se nalazi oko sredine, odnosno nešto malo ispod sredine. Naravno da to ne treba izazivati puko zadovoljstvo, da treba poboljšati stvari koje se mogu poboljšati, ali vrijedi uklanjati stereotipe da u ovoj županiji „ništa nema“, „da se ništa ne radi“, „da je zadnja među zadnjima“ i slično, jer to stvara depresivnu sliku u poduzetničkim vodama.
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Otočac i ove je godine dodijelila plakete Zlatna kuna najuspješnijem srednjem i malom trgovačkom društvu. Po drugi puta zaredom najbolje srednje poduzeće je Calcit Lika d.o.o. Gospić, a malo IM-Commerce d.o.o. Jezerane. Također su podijeljena priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje trgovačkim društvima koja su napunila 10, 15, 20 i 25 i više godina poslovanja.
M.K.
PRINT
