OTOČAC - Analiza kretanja i stanja plaća po županijama, koju je izradila Hrvatska gospodarska komora, upućuje na znatne razlike u razini i dinamici kretanja bruto i neto plaća po županijama (odnosno NUTS 3 statističkim regijama Hrvatske).
Dominantna je uloga Grada Zagreba koji svojom visinom plaća znatno utječe na visinu prosječne plaće u Hrvatskoj pa je stoga skroman broj regionalnih jedinica koje uspijevaju ostvariti višu plaću od prosječne na razini zemlje. Posebnu ulogu ima Grad Zagreb koji zbog svoje gospodarske snage, udjela u BDP-u (trećina BDP-a Hrvatske), zaposlenosti (30 posto zaposlenih u Hrvatskoj) i stanovništvu (20 posto stanovništva Hrvatske) snažno utječe na ukupnu aktivnost u zemlji, a time i na visinu prosječne mjesečne plaće po zaposlenom u pravnim osobama. U takvim okolnostima županije teško dosežu razinu prosječne plaće u Hrvatskoj te znatno zaostaju u odnosu na prosječnu plaću u Gradu Zagrebu. Neto plaća u Gradu Zagrebu bila je u 2017. godini 17,1 posto viša od prosječne u Hrvatskoj, s tim da je u posljednjih 14 godina uvijek bila barem 15 posto viša od prosječne. Slična je situacija i s bruto plaćom koja je u Gradu Zagrebu u 2017. godini bila 21,0 posto viša od hrvatskog prosjeka, s tim da je u prethodnih 14 godina uvijek bila barem 20 posto viša.
Relativno visoka razina plaća u Gradu Zagrebu je dijelom razlog visokog raspona između najviše i najniže prosječne neto plaće u Hrvatskoj među NUTS 3 regijama. Od 2001. godine Grad Zagreb u svim godinama ima barem 40 posto višu neto plaću od županije s najnižom plaćom, pri čemu se tek mijenjala županija koja je u pojedinoj godini bilježila najnižu plaću. Tako je u 2017. godini neto plaća u Gradu Zagrebu bila 41,8 posto viša nego u Varaždinskoj županiji koja je te godine imala najnižu plaću. Ipak, u posljednje se tri godine postupno smanjuje raspon između najviše i najniže neto plaće u regijama, i to s 1:1,46 u 2015. na 1:1,42 u 2017. godini.
Pri kontinuitetu rasta plaća u Hrvatskoj naziru se i pozitivne tendencije njihova kretanja na regionalnoj razini pa je tako nakon duljeg vremena u 2017. godini zabilježen rast neto plaće u svim županijama, smanjuje se raspon između najviše i najniže plaće isplaćene po regionalnim jedinicama, a posljednje je godine povećan broj regija s natprosječnom neto plaćom na njih tri.
Razina plaća važna je za životni standard stanovništva i kreiranje potrošnje kućanstava kao dominantne odrednice formiranja BDP-a, a time i dinamike gospodarskog rasta. Rast plaća pridonosi zaustavljanju vanjskih i unutarnjih migracija stanovništva, ali je ograničen dinamikom rasta produktivnosti s kojom treba biti usklađen. Stoga je snažnija investicijska aktivnost usmjerena u djelatnosti veće dodane vrijednosti temeljene na inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji preduvjet osiguranja više razine plaća u hrvatskim regijama.
A gdje se u tome svemu nalazi Ličko-senjska županija? U 2018. g. prosječna neto plaća bila je u Jadranskoj Hrvatskoj najniža – 5.406 kuna, ali u Kontinentalnoj Hrvatskoj višu prosječnu plaću od nje ima samo Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Koprivničko križevačka i Karlovačka županija, sve ostale županije su ispod.
Prema Fininim je podacima prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj u 2018. godini nastavila svoj rast i povećana je za 4,1 posto. Pritom je pad neto plaće zabilježen samo u Šibensko-kninskoj županiji (-0,3 posto), ali je ta županija u prethodne dvije godine bilježila najviši rast neto plaće od svih regionalnih jedinica. U ostalim regionalnim jedinicama rast neto plaće u 2018. godini kretao se u rasponu od 0,3 do 9,1 posto. Najviši je rast zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj (9,1 posto), Požeško-slavonskoj županiji (7,9 posto) i Međimurskoj (7,5 posto), dok su istodobno neto plaće najmanje rasle u Koprivničko-križevačkoj (0,3 posto), Zadarskoj (2,5 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2,8 posto). Nakon stagnacije u 2016. godini, raspon između najviše i najniže neto plaće među regionalnim jedinicama postupno se smanjuje, pa je tako plaća u Gradu Zagrebu u 2016. bila 64,9 posto viša nego u Virovitičko-podravskoj županiji, da bi u 2017. godini ona bila 56,0 posto viša. U 2018. godini su poduzetnici u tri regionalne jedinice bilježili isplatu neto plaće višu od prosječne u Hrvatskoj, i to u Zagrebačkoj (za 1,1 posto) i Istarskoj županiji (za 2,1 posto) te Gradu Zagrebu (za 14,6 posto).
M.K.
PRINT
