O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Julienne Bušić: Mi smo ginuli za svoje ideale, a imate li svoje i jeste li spremni podnijeti žrtvu za njih?

1/1
Julienne Bušić: Mi smo ginuli za svoje ideale, a imate li svoje i jeste li spremni podnijeti žrtvu za njih?
Julienne Bušić: Mi smo ginuli za svoje ideale, a imate li svoje i jeste li spremni podnijeti žrtvu za njih?
Objavljeno: 19-01-2019

Nakon što joj je krajem studenoga prošle godine Ministarstvo obrazovanja, odnosno ministrica Blaženka Divjak, zabranila predavanje u Srednjoj školi „Vladimir Prelog“ u Zagrebu, Julienne Bušić je krajem prosinca održala predavanje pod nazivom „Za što smo se spremni žrtvovati“ u Studentskom domu „Stjepan Radić“ u Zagrebu. Tako je ispalo zapravo još i popularnije: umjesto da govori pred 30-ak učenika, gospođa Bušić govorila je pred oko čak 350 studenata. No porazna je sama spoznaja da se duboko u 21. stoljeću u Hrvatskoj zabranjuje sloboda govora i da to čini Plenkovićeva ministrica školstva Blaženka Divjak na poticaj petokolonaških i jugosrpskih novinara u Hrvatskoj. Njima je zasmetao najavljeni nastup gospođe Bušić zato što je ona nevjerojatni borac za Hrvatsku. Izgovor je da je u Americi osuđena za terorizam. Čak da to i jest istina, a nije jer je sudac jasno rekao da ni nju ni njezina supruga Zvonka Bušića ne smatra teroristima, ona je svoju kaznu odslužila i po svemu je slobodna građanka kojoj nitko u demokratskoj i slobodnoj državi ne smije bez posljedica zabranjivati nastup. Dakako, poslije ministričine zabrane, ravnatelj spomenute srednje škole odmah je u strahu otkazao predavanje Julienne Bušić i do njega nije došlo.

Skandal je nevjerojatan. Gospođa Julienne Bušić po svemu je iznimna osoba. Ne samo po cjeloživotnoj borbi za ideale svoga supruga Zvonka Bušića, koji su postali i njezini, supruga kojega je čekala 33 godine da izađe iz američke tamnice, nego je i sjajna hrvatska književnica koja je objavila više nagrađenih romana u Hrvatskoj. Svugdje u svijetu takve osobe bile bi ponos država u kojima bi živjele, proglašene ne samo ženama godine nego i ženama stoljeća. Kod nas, na žalost, s takvim se titulama kite propale i neobrazovane starlete te osobe koje rade tek, i to dvojbeno, svoj redoviti posao, ali su u političkome smislu podobnije jer nisu nacionalno orijentirane i općenito su bez identiteta.

Žalosno je da jedna ministrica, koja apsolutno nema nikakvih zasluga za ovu državu, a usput svojim problematičnim reformama čini nevjerojatnu štetu hrvatskomu školstvu pokazujući se potpuno nekompetentnom za posao ministrice, zabranjuje nastupe i slobodu govora dokazanoj hrvatskoj heroini.

Upravo zbog opstrukcije gospođe Bušić od strane antihrvatskih snaga u Ministarstvu školstva i u medijima, objavljujemo tekst njezina predavanja u studentskome domu u Zagrebu:

„Čast mi je i zadovoljstvo da imam večeras priliku baš u Studentskom domu pred studentima održati svoje predavanje koje je otkazano 26. studenoga u Srednjoj školi Vladimira Preloga, samo nekoliko sati prije nego što sam ga trebala održati i to po naređenju iz Ministarstva obrazovanja na čelu s ministricom Blaženkom Divjak, koja nije odgovorila na moje pismo u kojemu sam tražila obrazloženje o otkazivanju predavanja. To se otkazivanje dogodilo nakon intervencije nekoliko novinara koji su smatrali da bivša zatvorenica, koja je već prije 30 godina otplatila svoj dug, ne smije više prakticirati svoja ljudska prava i slobodu govora. Obični novinari koji misle da su kompetentni suditi i odrediti tko je podoban, koje su teme podobne danas u našim školama! Znamo da su škole mjesta za razmjene ideja, gdje studenti argumentima brane svoje stavove, gdje se raspravlja i to žestoko. Škole nisu mjesta ograničenja, služenja, straha, a to je od škole htjelo napraviti tih par novinara. To su očito htjeli i u Ministarstvu obrazovanja. Neće proći jer ako niste znali – nismo u Jugoslaviji. Uvijek se nađe mjesto za razgovor, za predavanje. Kao što sada vidimo, umjesto pred 30 studenata, govorim sada pred stotinama. A imam još ponuda koje čekaju. Dakle hvala tim novinarima koji su zabunom meni pomogli otvoriti temu o slobodi govora. Sad ćete čuti što se htjelo zabraniti. Bit ćete možda iznenađeni, možda se čak pitati zašto.

Tehnologija je oduzela mladima zanos, gorljivost, aktivizam…

Na početku moram kazati dvije stvari: prvo da sam počašćena što ste me danas pozvali k sebi i drugo, ja sam malo nervozna. Reći ću vam zašto. Mladi ljudi danas, koliko sam ja zapazila, vrlo su različiti od onoga kakvi smo mi bili nekada pa možda nećemo naći zajednička stajališta. Naravno, i vremena su potpuno različita. Zamislite samo kad sam ja s 18 godina krenula na fakultet. Nije bilo ni kompjutera, ni mobitela, ni interneta, ni društvenih mreža… Baš ničega što čini samorazumljivi i neupitni dio vaše svakodnevice. Možete li to uopće zamisliti? Što znači sva ta tehnologija oko nas i kako mijenja Vašu percepciju svijeta i način vašega djelovanja u njemu? Jesu li zbog toga ljudi postali inertniji ili čak gluplji i manje spremni uhvatiti se u koštac s današnjim bitnim pitanjima? Nadam se da ste gledali film WALL-E. Jesu li te stvari riješile mlade ljude zanosa, stvorile pasivnost i apatiju umjesto aktivnosti i gorljivosti, nesklonost da se žrtvuje i najmanji djelić vlastite ugode? Nažalost, mislim da jesu. I nisam ja jedina.

(…)

Vi ste budući stvaratelji povijesti, vi mladi! Jeste li spremni? Voljela bih s vama podijeliti vlastito iskustvo iz vremena kad sam bila otprilike vaših godina, a koje mnogo govori o ondašnjim vremenima, a još više o načinima na koje smo se mi odnosili prema društvenom angažmanu, ako hoćete i prema stvaranju povijesti, našoj pa i mojoj ulozi u tome.

(…)

Amerikanka postala ustaša

Što se zatim dogodilo? Stvari su se odvijale malo drukčije nego što bi to bio slučaj u Americi, blago rečeno. Odjednom su me jugoslovenski mediji pretvorili od jednostavne prosvjednice za ljudska prava u fašista i ustašu. Ustaša? Kako je moguće da je mlada buntovna Amerikanaka pretvorena u ustašu? Tu vidimo jednu veliku povijesnu subverziju. U vrijeme moga događaja s letcima na pomolu su bili studentski štrajkovi, zahtjevi Hrvata za više prava, za materinski jezik – to će postati poznato kao hrvatsko proljeće ili maspok, politički pokret koji je zahtijevao demokratske i ekonomske reforme u Jugoslaviji pa prema tome više prava za Hrvatsku unutar Jugoslavije. Te su se stvari pokrenule 1967. kada je skupina od 130 utjecajnih književnika i jezikoslovaca, od kojih je njih 80 bilo u Komunističkoj partiji objavila Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnika jezika.

(…)

Bivši američki veleposlanik u Jugoslaviji Laurence Silberman prepoznao je to uskoro nakon odlaska u Beograd tijekom 70-ih godina. U članku u jednom časopisu napisao je sljedeće: Hrvatski se emigranti uvijek opisuju kao ustaše bez obzira na to kakvo je njihovo političko stajalište.

(…)

Hoćemo li za par godina u hrvatskoj školskoj literaturi čitati o podjednakoj odgovornosti svih za agresiju koja je uslijedila nakon raspada bivše države ili možda još izravnije – da je Hrvatska kriva za rat? Čini mi se da je revizija već počela. Hoćemo li u hrvatskoj školskoj literaturi čitati da je bivši socijalistički sustav bio sjajan, da je štitio ljudska prava, da je sve bilo med i mlijeko kako mnogi još uvijek govore?

(…)

Ministrica Divjak, bez apsolutno ikakvih zasluga za Hrvatsku, zabranjuje slobodu govora hrvatskoj heroini

Zar nije žalosno je da ministrica Blaženka Divjak, koja nema apsolutno nikakvih zasluga za ovu državu, zabranjuje nastupe i slobodu govora dokazanoj hrvatskoj heroini i književnici Julienne Bušić. Gospođa Bušić spojila je svoje američke pravedničke ideale s idealima svoga supruga Zvonka Bušića. Cijeli je život plaćala tešku cijenu odanosti svojim i suprugovim idealima. Bila je i sama godinama u tamnici, a kad je oslobođena, došla je u Hrvatsku, stavila se na raspolaganje svojoj novoj domovini i strpljivo čekala supruga. Dočekala ga je nakon 32 godine njegove tamnice. U svim uljuđenim državama među zahvalnim ljudima Julienne Bušić bila bi proglašena ne samo ženom godine ili desetljeća nego i ženom stoljeća. Bila bi poštovana i slavljena. Jugosrpski primitivci u institucijama i u medijima u Hrvatskoj, koji ovu zemlju i ovaj narod danomice teroriziraju, ne dopuštaju Hrvatskoj odmak od njihove vlastite, balkanske zarobljenosti.

Kamenjar.hr

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom