O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Uništavaju li poticaji poljoprivredu?

1/1
Uništavaju li poticaji poljoprivredu?
Uništavaju li poticaji poljoprivredu?
Objavljeno: 20-09-2018

Jedna analiza Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazuje da nam je prosječna vrijednost poljoprivredne proizvodnje prije ulaska u EU iznosila 2,77 milijardi eura, te daje pala na prosječnih 2,1 milijardi eura od ulaska u EU. Podatci govore i da smo smanjili hektare pod povrćem za čak 61,4 posto, odnosno s 5.202 na tek 2.008 hektara, voćnjaci su pali po hektarima za preko tri posto, vinogradi za gotovo 20 posto, dok su trajni travnjaci povećani za čak 92,83 posto. Pašnjake smo tako povećali s 316.823 hektara, na čak 610.923 hektara.

Poljoprivredni poticaji su u Hrvatskoj postali kao opojne droge. Proizvođači su postali ovisnici o njima i svaka najava da bi oni mogli biti smanjeni ili bi netko mogao dobiti više, na štetu nekog drugog sektora izaziva oštre polemike i strahove, prijetnje kako će poljoprivreda zbog toga potpuno nastradati i propasti. Najava da bi u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027., za koji će se izraditi i financijski okvir Zajedničke poljoprivredne politike EU, pokrenuo je rasprave i ozbiljne sumnje da bi zadiranje u količinu novca koji se dobiva, odnosno moguće smanjivanje proračuna za potpore (prvi stup ZPP), ili ruralni razvoj (drug stup ZPP), mogao izazvati tektonske poremećaje u hrvatskom agraru, koji se, budimo iskreni i nije baš pretjerano proslavio od ulaska u EU niti izvukao benefite ogromnog EU tržišta i mogućnosti povlačenja novca.

Dovoljno je podsjetiti na, primjerice, slabu iskorištenost vinske omotnice ili činjenice da se nitko ili gotovo nitko ne javlja na natječaje za promociju i marketing poljoprivrednih proizvoda za koje postoje ogromna sredstva. O izvoznim ofenzivama i osvajanjima novih tržišta da i ne govorimo, jer naši ne idu nigdje s delegacijama EU zbog činjenice da nemamo količine roba koje bismo mogli izvoziti na velika tržišta, poput kineskog, recimo.

No, da ne bi bili nepravedni, strahove ne izražavaju samo hrvatski poljoprivrednici, nego i većina drugih zemalja, posebice onih koje se i nisu baš snašle u povlačenju novca ili nisu dovoljno profitirali u smislu povećanja proizvodnje, podizanja dohotka poljoprivrednika i slično.

Agrobiz

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom