Ako želimo biti turistička sredina, onda moramo poznavati turističke trendove, a jedna od najboljih poznavateljica suvremenih turističkih trendova svakako je dr. sc. Romana Lekić. Prenosimo dio njezine odlične interpretacije o tome što žele turisti (hrturizam.hr):
"Antropološki pogled na turizam govori da je turizam ludička, zabavna aktivnost sa simboličkim značenjem...
Značenje turizma za turiste ne može se tražiti u utilitarnim činjenicama i funkcijama putovanja, već više u dijelu istraživanja, iskustva i doživljaja. Dokolica i razonoda su često okarakterizirani igrom kao osnovnim sadržajem. Igra kao oblik komunikacije ima značajno mjesto ne samo u životu pojedinca već čini integralni dio društvenog života, tradicije i običaja. Turizam je tako specifičan oblik igre koja se po definiciji ne može realizirati u mjestu prebivališta, pa upravo zbog toga ima veći potencijal da zabavi i opusti ljude od svakodnevne rekreacije.Turizam kao jedan od mogućih modela igre nije samo psihološki već je i društveni i antropološki fenomen.
U ovom kontekstu turizam omogućuje privremeni prostorno-vremenski bijeg iz stvarnosti, tako što turiste prenosi u druge svjetove, bilo da se radi o putovanju u daleke i egzotične zemlje ili u svijet prošlosti, budućnosti ili fantazije. Ovdje se radi o težnji ličnosti da izrazi i potvrdi sebe kroz igru. Različite kreativne igre možemo promatrati kao oblik izražavanja i ispunjena sebe, ali i sredstvo kompenzacije. Određene ludičke aktivnosti u turizmu omogućuju autoafirmaciju, ali i izražavanje i razvoj kreativnog potencijala turista. U tom smislu pojedini autori se zalažu za razvoj novog modela “kreativnog turizma” čiji osnovni cilj je upravo razvoj generičkih sposobnosti svakog pojedinca, i to ne samo tijekom putovanja već i po povratku kuću u stalno prebivalište.
Za brojne turiste život na godišnjem odmoru se sastoji više u tome da se izabere ličnost s kojom će se identificirati i koje će se igrati, nego u samom odmoru. Kroz izbor tih fiktivnih karaktera izbija na površinu prava priroda svakog pojedinca, tako da su privremene turističke uloge bliže onome što bi pojedinci željeli da budu od društvenih uloga koje su primorani da igraju u svakodnevnim životu kod kuće.
Biti „kraljica/kralj“ za jedan dan ili „seljak/seljanka“ za jedan dan, kao dva različita kulturna stila, predstavljaju ekstremne mogućnosti u širokom rasponu potencijalnih inverzija u turističkom univerzumu neuobičajenog.
Neizvjesnost je imanentna igri, uzbudljivost igre leži upravo u činjenici da su tok i ishod neizvjesni i da se ne mogu predvidjeti...
Možemo zaključiti da godišnji odmori i putovanja nisu samo osvježavajući međučinovi u prirodi (san, odmor, hodanje) već i vrijeme zadovoljstva i igara, što se postiže bilo oživljavanjem putem igre, životnih aktivnost naših predaka (ribolova, berbi, lova), bilo učestvovanjem u novim igrama ( sportovi na plaži, skijanje na vodi, podvodni ribolov itd). Život za vrijeme godišnjih odmora postaje na taj način velika igra: igramo se seljaka, vinara, planinara, lovca, ribolovca, borca, trkača,plesača, pjevača, plivača, avanturiste, bogataša, zavodnika itd..."
Više na: http://hrturizam.hr/antropoloski-osvrt-dr-sc-romane-lekic-turizam-kao-paradigma-postmoderne-ludicke-egzistencije-u-globalnom-potrosackom-drustvu/
M.K.G.
PRINT
