OTOČAC – Je li kucnuo i taj ča? Je li prvi puta došlo do kontinuiteta politike u Otočcu? Nije to bila uobičajena praksa, ma kakvi, svaka nova garnitura bi pomela sve ono od prošle i počinjala iznova. U „borbi“ za sud u Otočcu čini se da je na djelu upravo – kontinuitet politike. A o tome najbolje svjedoči ovaj dopis iz 2014. godine.
REPUBLIKA HRVATSKA
LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA
GRAD OTOČAC
GRADONAČELNIK
KLASA:711-01/14-01/1
URBROJ:2125/02-03-14-3
Otočac, 28.1.2014
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
Ulica grada Vukovara 49
Z A G R E B
e-mail: reorganizacija@pravosudje.hr
n/r Ministra pravosuđa Orsata Miljenića
n/r Pomoćnika ministra pravosuđa Ivana Crnčeca
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Trg Nikole Šubića 3
n/r Predsjednika Branka Hrvatina
HRVATSKI SABOR
Trg Sv. Marka 6
Odbor za pravosuđe
PREDMET: PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I KOMENTARI O NACRTU ZAKONA O PODRUČJIMA SUDOVA TE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA
Dana 14. siječnja 2014. godine pokrenuto je savjetovanje sa javnošću povodom Nacrta prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova te o Nacrtu prijedloga Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.
S obzirom na izneseno Grad Otočac dostavlja Štovanom naslovu svoje primjedbe, prijedloge i komentare na naprijed navedene nacrte Zakona i to kako slijedi:
Prema Nacrtu prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova u nadležnost Općinskog suda u Karlovcu kao sudskog područja ušao bi Grad Otočac, te općine Brinje, Vrhovine, Perušić i Plitvička Jezera
Pri tome se napominje da je grad Otočac sve do 2009. godine na svojem području imao sjedište Općinskog suda i to još od vremena Austro-ugarske monarhije, te je navedena institucija imala i povijesno i geografsko opravdanje. Na žalost, 2009. godine Gradu Otočcu čini se velika nepravda, te prilikom te prve reorganizacije pravosuđa i Općinski sud sa sjedištem suda u gradu Otočcu, spaja se zajedno sa ostala četiri suda u jedan sud i to Općinski sud sa sjedištem u Gospiću. Napominje se da je područje nadležnosti nekadašnjeg Općinskog suda u Otočcu obuhvaćalo područje grada Otočca, te općina Brinja i Vrhovina.
Sam grad Otočac površine je 565,30 km2, sa 10.411 stanovnika, a inače se sastoji od 22 naselja i to: Brlog, Brloška Dubrava, Čovići, Dabar, Doljani, Drenov Klanac, Glavace, Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Ličko Lešće, Lipovlje, Podum, Ponori, Prozor, Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare i Švica, te sam grad Otočac.
S druge pak strane Općina Brinje površine je 358,22 km2 sa 4.108 stanovnika, a koja općina ima 12 naselja i to: Glibodol, Jezerane, Križ Kamenica, Križpolje, Letinac, Lipice, Prokike, Rapajin Klanac, Stajnica, Vodoteč, Žuta Lokva.
Konačno Općina Vrhovine površine je 154,95 km2, sa 905 stanovnika, a koja općina obuhvaća naselja Donji Babin Potok, Gornje Vrhovine, Gornji Babin Potok, Rudopolje, Turjanski, Založnica, te samo mjesto Vrhovine.
Već sami ovi podaci ukazuju na nedvojbenu činjenicu da je bilo apsolutno nedopustivo ukidanje Općinskog suda u Otočcu, te da su posljedice ukidanja ovoga suda na žalost svakim danom očitije, a što iziskuje potrebu za saniranjem nastupjele štete.
Razvidno je da je nadležnost bivšeg Općinskog suda u Otočcu obuhvaćala površinski veliki teritorij, sa slabom naseljenošću, sa nedovoljnom prometnom povezanošću, te sa značajnom udaljenošću između grada Otočca te Općina Brinje i Vrhovine, a što je rezultiralo stanjem da je u znatnom dijelu građana grada Otočca te općina Brinje i Vrhovine zapravo otežan ako ne i gotovo onemogućen pristup sudu u Gospiću.
Primjerice udaljenost između:
-Općine Brinje kao najsjevernije u Ličko-senjskoj županiji i grada Gospića gdje je sada sjedište suda je 77,64 km, a između Općina Brinja i grada Karlovca gdje se predviđa sjedište prema nacrtu spomenutog Zakona je 81,20 km
- Grada Otočca i grada Gospića iznosi 45,41 km, a između grada Otočca i grada Karlovca 119,00 km
- Općina Vrhovine i grada Gospića iznosi 50,00 km, a između Općine Vrhovine i grada Karlovca 102,00 km
Za istaknuti je kako se radi o području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području, te da je riječ o većinskom stanovništvu starije životne dobi, sa visokom stopom nezaposlenosti i općenito loših imovinskih prilika, što sve čini pravo na pristup sudu zapravo gotovo onemogućen.
Pri tome grad Otočac ne dvoji i podržava napore Vlade Republike Hrvatske u revitalizaciji pasivnih područja kao i potrebi reorganizacije mreže sudova, no držimo da je Gradu Otočcu učinjena teško nadoknadiva šteta već samom činjenicom što je ukinut Općinski sud u Otočcu, a pogotovo kada je ukinuta i Stalna služba, čime su građani grada Otočca te Općina Brinje i Vrhovine zbog naprijed navedenih razloga zapravo ostali bez prava na pristup sudu.
Ovo pravo na pristup sudu koji je dio Ustavnog prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava kao i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nije smjelo građanima grada Otočca te općina Brinje i Vrhovine biti dovedeno u pitanje, te ukidanje Općinskog suda u Otočcu, a pogotovo ukidanje čak i njegove Stalne službe, nije ničim opravdano niti razmjerno potrebama.
Prema dostupnim podacima kojim raspolaže Grad Otočac nekadašnji Općinski sud u Otočcu, odnosno potom Stalna služba u Otočcu imala je više nego dovoljan broj predmeta za opstanak i za rad najmanje dva suca, te jednog savjetnika, a u ranije vrijeme neposredno pred reorganizaciju u sudu je obavljalo sudačku dužnost čak četiri suca.
Proistječe nadalje da je parničnih predmeta „P“ u radu pred Općinskim sudom u Otočcu bilo i to:
Nadalje ovršnih predmeta „Ovr“ u radu Općinskog suda u Otočcu bilo je i to:
Izvanparničnih predmeta „R1“ u radu Općinskog suda u Otočcu bilo je i to:
Pri tome je naravno bilo u radu i ogroman broj zemljišno knjižnih predmeta „Z“ i to preko 1500 predmeta godišnje, a isto tako sud je vodio i kaznene predmete kojih je godišnje također bilo u prosjeku oko 250 predmeta.
Na žalost, sve to očito nije bilo dovoljno kada se krajnje ishitreno i ničim opravdano ukinuo Općinski sud u Otočcu, ne mareći za specifičnosti same Ličko-senjske županije i samog Grada Otočca, te Općina Brinje i Vrhovine koje bi zbog svoje posebnosti zapravo trebale imati status i tretman kao npr. otoci.
Naprotiv, ovakvim ukidanjem Stalne službe u Otočcu samo su se povećali troškovi i to kako troškovi puta zaposlenika nekadašnje Stalne službe u Otočcu radi putovanja na mjesto rada u Gospić, a koji godišnje iznose preko 100,000,00 kuna, a isto tako i troškovi stranaka, svjedoka i njihovih punomoćnika. Apsurdno je da u vremenu potrebe štednje na svim razinama u konkretnom slučaju je došlo do povećanja troškova, dok istovremeno zgrada bivšeg suda u Otočcu ostaje neiskorištena s tim što se u prizemlju iste i dalje nalazi zemljišno knjižni odjel.
Valja naglasiti da je neposredno pred reorganizaciju temeljito obnovljena zgrada suda u Otočcu, uvedeno je centralno grijanje, promijenjen krov, temeljito obnovljene instalacije, izvršena je informatizacija i kada se sve to učinilo došlo je do apsurda da se sud ukinuo.
Koliko je tegobno mještaninu mjesta Stajnica u Općini Brinje doći u Gospić na raspravu ili pak po obično Uvjerenje o nekažnjavanju govori činjenica da isti samo u jednom pravcu treba prijeći preko 110 km, odnosno u oba pravca 220 km, a pri tome nema uopće organiziranog javnog prijevoza već su mještani prepušteni vlastitoj organizaciji istog.
Napominje se da je Grad Otočac, te Općine Brinje i Vrhovine teško stradao u ratnim događanjima, da su te rane još uvijek vidljive, te da neprestano dolazi do odljeva mladog stanovništva, a na žalost zbog ovakvih ishitrenih postupaka kakva je bila prva reorganizacija taj trend se i dalje nastavlja.
Rezimirano, proistječe:
S obzirom na izneseno
P R E D L A Ž E M O
Da se uspostavi rad Ispostave ili Stalne službe u sudu u Otočcu, kako bi se ispravila nepravda ukidanjem Općinskog suda u Otočcu koji je osnovan još za vrijeme Austro-ugarske monarhije, a potom još i ukidanjem Stalne službe.
Prema sadašnjem Nacrtu prijedloga Zakona o područjima sudova vidljivo je da upravo postoji praznina na području Grada Otočca i Općina Vrhovina i Brinja te Plitvičkih Jezera, te je apsolutno opravdano, osnivanje Ispostave Općinskog suda u Otočcu kao Ispostave Općinskog suda u Karlovcu.
Pri tome valja istaći da eventualno uvođenje sudbenih dana ne bi bilo zadovoljavajuće rješenje, jer ovi sudbeni dani mogu biti zadovoljavajući u nekim drugim manjim sredinama, no ne i u Gradu Otočcu koji ima sva obilježja grada i koji zaslužuje razvitak.
Prema tome, podržavamo napore da se upravo u interesu građana reorganizira mreža sudova, prema vašem prijedlogu sa osnivanjem Ispostave u Otočcu uz Ispostavu u Ogulinu te bi tako navedeno područje suda uz Općinski sud u Karlovcu imalo dvije ispostave sa jednom u Ogulinu i jednom u Otočcu a držimo da će se upravo prihvaćanjem našeg prijedloga, odnosno korekcije predložene reorganizacije postići cilj.
Gradonačelnik Grada Otočca
Stjepan Kostelac, dr. vet. med.
PRINT
