O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Dani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske Gacke

1/26
Dani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske Gacke
Dani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske GackeDani europske baštine: nepoznate ljepote špiljske Gacke
Objavljeno: 15-10-2017

U mjesecu smo kada se obilježavaju Dani europske baštine, a ovogodišnja im je tema 'Baština i priroda - krajolik mogućnosti'. Tome pridružujemo i svoj poseban prilog. Što se više uklapa u naslov "krajolik mogućnosti", nego prekrasne špilje/spilje i pećine na prostoru Gacke, nepoznate većini žitelja i javnosti uopće.

Vodimo vas do špilje Ljubotinka u Hrvatskom Polju.

Prapovijesnim i antičkim arheološkim lokalitetima u stručnoj literaturi smatraju se i dva špiljska objekta upravo na području Hrvatskoga Polja: jedan je špilja Ljubotinka, koju mještani zovu „pećina više Jakovića“, i špilja u Škorićima, prema analogiji onda „pećina više Škorića“.

Je li riječ o špiljama ili pećinama? Špilje/spilje su prirodne podzemne šupljine u obliku horizontalnih kanala (ukoliko su vertikalni onda je riječ o jamama), dok se pećinama smatraju polukružna udubljenja u hridinama i stijenama. Stoga ćemo ovdje govoriti o špiljama.

Iako su, dakle, ove špilje evidentirane u literaturi, one nisu arheološki istraživane, no u njih su se spuštali razni amaterski i profesionalni speleolozi koji su ih izmjerili, dok neke eventualne površinske arheološke tragove nisu uočili ili ih barem ne spominju.

Tako je špilja Ljubotinka duga oko 50 metara, a duboka 20, dok je špilja u Škorićima nešto duža, oko 60 metara, i dubine oko 30 metara. Na internetu ima i pregršt izvrsnih fotografija iz obje špilje na stranicama jednog speleološkog društva, čiji su ih članovi proljetos istražili. Međutim, ono što smo čuli od samih mještana ne podudara se s ovim službenim podatcima. Tako za Ljubotinku kažu da tunel vodi duboko pod brdo, ne znaju dokle, a za pećinu više Škorića kažu da se prostor nakon ulaza račva u nekoliko tunela nepoznate dužine.

Zbog toga smo lijepe jesenske dane iskoristili za izlet do jedne od špilja, izbor je pao na „pećinu više Jakovića“ ili Ljubotinku. Vodič nam je bio mještanin profesor povijesti Željko Škorić. Špilja se nalazi u šumovitom predjelu brda oko dvije minute hoda iznad ceste kroz zaseoke Hrvatskoga Polja pod Puntom, međutim, mi smo se popeli ranije na goli dio brda kako bismo što bolje doživjeli cijeli kraj, a hodali smo u pravcu stijenja koje je izvirivalo iz šume. Usput smo pozdravili jednog miroljubivog poskoka i uočili cestu ravno preko brda koja bi mogla datirati iz antičkih vremena zbog oklesana kamenja.

Kad smo došli do stijenja, prizor koji smo tamo ugledali, doslovce nam je oduzeo dah. Nekako čovjek ne očekuje da se takvo špiljsko grotlo impozantnih dimenzija u ogromnom stjenjaku nalazi tu – nadohvat ruke, a nitko ga nit' spominje, nit' obilazi. Odmah smo pomislili na perušičku Grabovaču jer je širina otvora, dubina i strmina silaska u špilju vrlo slična. Samo što ova nije ni uređena ni prepoznata kao zanimljiva lokacija za izlete (!).

Stijenje je obraslo mahovinom i biljem, ističu se bokori ciklama, a ogromno kamenje u grotlu kao da je nemarno razbacala neka divovska ruka. Kad smo stupili pod stijenje i počeli silazak u špilju, a pritom i razmjenjivali izraze divljenja, iznad nas su počeli iz više šupljina, nevidljivih na prvi pogled, izlijetati – divlji golubovi. Ova je špilja stanište goluba pećinara (Columba livia)!

Utihnuli smo i oprezno se spustili ispod ogromne, visoke kamene nadstrešnice samo do polovice ulaza u špiljski tunel, nismo bili sigurni što možemo očekivati od strme blatne podloge, ali i to je bilo dovoljno za doživljaj čudesnosti prirode. Vidjeli su se i tragovi, vjerojatno, jazavaca, a ono što je doista zadivljujuće jest akustika prostora.

Već kad smo se približavali otvoru, a nismo ga vidjeli od drveća, znali smo da je ispred nas jer su naši glasovi počeli odzvanjati i vraćati se natrag, a zapahnula nas je i hladnoća. Na ulazu u špilju čuje se neobična glazba različitih tonova vodenih kapi što odzvanjaju iz više pravaca i ne možeš im odrediti mjesto. Iz daleke dubine stijenja povremeno bi se prolomio neodredljiv metalni štropot, nadzemaljskog odzvuka. Pretpostavili smo da ih uzrokuje pokret golubova duboko u šupljinama stijenja.

Stajali smo i promatrali ljepotu zamišljajući kako bi je trebalo pokazati svijetu. Mali prilog tome je i nekoliko fotografija s ovog izleta. Ulaz u špilju toliko je raskošno velik da nam nije mogao stati u objektiv nego ga donosimo u dijelovima…..

Kako nam je još rekao prof. Škorić, čuo je od starijih da u tunelu špilje zna biti snijega i do ljeta, a iznad zaseoka koji nosi njegovo prezime, zapravo se nalazi više špilja i pećina. Sve su one po svoj prilici međusobno povezane, tako ljudi pripovijedaju, a navodno i s velikim ponorom Gacke (bivše) u nizini. Doznajemo i o tunelu koji su svojevremeno mještani prokopali kroz cijelo brdo da bi poplavne vode Gacke mogle otjecati, a sada je zarušen jer više nema svrhu, kao i o "grčkom putu" iznad zaseoka (nešto što narod zove 'grčkim' arheolozi obično datiraju u antičko, odnosno japodsko i rimsko doba).

Eto puno razloga za novi izlet prvom prilikom.

 

M.K.G.

Foto: Jelena Benčić/M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom