Znatan dio programskog područja kulture odnosi se na očuvanje baštine i ukazivanje na značaj koji baština ima za identitet pojedinog naroda i kulture.
Danas, 23. rujna, obilježava se Međunarodni dan kulturne baštine i Dan europske baštine. Hrvatska se ovoj manifestaciji pridružila 1995. godine proglašenjem posavskog sela Krapje - selom graditeljske baštine. Time je potvrdila svoju pripadnost zajedničkom europskom kulturnom (socijalnom, političkom i ekonomskom) identitetu.
Najveći dometi kulture nikada nisu plod i stvaralaštvo samo jedne nacije, uvijek je to sinteza različitih utjecaja i kulturnih doticaja. Ta pogledajte kako to prekrasno ilustrira Gačanski park hrvatske memorije: govoreći o znamenitim osobama koje su utjecale na dobrobit, razvoj i povijest jednog malog Otočca, ne može zaobići u europskoj povijesti istaknute ljude drugih nacija (papa Pio II., Konstantin Porfirogenet…), a da se ne spominje utjecaj koji su znameniti Otočani imali u nekim drugim zemljama (Karlo Mirth, Alfons Dalma, Egon Matijević, Vladimir Varićak, Aurel Kostelić…).
Na UNESCO-vu Listu svjetske baštine upisana su ova dobra RH: Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, Stari grad Dubrovnik, NP Plitvička jezera, Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, Povijesni grad Trogir, Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, Starigradsko polje na Hvaru, Stećci - srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika, a od 2017. godine i Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku, Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe.
Na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisana su hrvatska dobra: dubrovačka Festa Sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod „Kraljice“ (Ljelje) iz Gorjana, procesija „Za križen“ na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva i čipkarstvo u Hrvatskoj (Pag, Hvar, Lepoglava), Sinjska alka - viteški turnir u Sinju, Medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske, bećarac iz Slavonije, Baranje i Srijema te nijemo kolo Dalmatinske zagore i Klapsko pjevanje, dok je na UNESCO-ov Popis ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita upisan Glazbeni izričaj ojkanje.
Možda ste pomislili da bi se i na tim popisima trebalo naći još ponešto? Može biti, samo i to treba 'netko' odraditi.
A štićena dobra u Registru kulturnih dobara RH?
Ministarstvo kulture na svojim mrežnim stranicama objavljuje tražilicu za Registar kulturnih dobara u RH, materijalnih (nepokretnih i pokretnih) i nematerijalnih. Tako se na Popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara trenutno može naći 151 zaštićeno kulturno dobro. Među njima su s našeg područja: Umijeće izrade solističke tambure kuterevke (Kuterevo), Umijeće gradnje gacke plavi (Otočac), Izrada ličkog sira škripavca (Brinje) i Ličko prelo (Vrhovine), a dijelom se na nas odnosi i zaštita Glazbenog izričaja ojkanja.
Prema našim saznanjima, uskoro će se na toj listi nematerijalnih dobara naći još jedno kulturno dobro s područja Otočca.
Provjerili smo što se nalazi na popisu zaštićenih materijalnih (nepokretnih i pokretnih) dobara s područja Otočca, Brinja i Vrhovina (u Registru kulturnih dobara u RH):
Otočac - Arheološko nalazište Ostatci staroga grada Otočca, Crkva Presv. Trojstva, Župni dvor, Crkva sv. Velikomučenika Georgija, Kapela Bezgrešnog začeća BDM, Kapela Majke Božje od Sedam žalosti, Most preko rijeke Gacke, Muzejska građa GPOU, Ruševine starog grada „Fortica“, Urbana kulturno povijesna cjelina grada Otočca, Zgrada u Ulici kralja Zvonimira 19, Zgrada vojne uprave u Ulici kralja Zvonimira 10, Zgrada u Fortičkoj 1, Zgrada u Ulici Ive Senjanina 10, Zgrada u Ulici Ive Senjanina 20, Zgrada u Ulici Ive Senjanina 7, Zgrada u Ulici kralja Zvonimira 11, Zgrada u Ulici Ruđera Boškovića 2, Zgrada u Ulici Ruđera Boškovića 4, Zgrada na Trgu dr. Franje Tuđmana 8, Zgrada u Ulici kralja Zvonimira 49, Zgrada u Vatrogasnoj 1, Zgrada u Ulici Zrinskog 5
Prozor – Crkva Uzvišenja sv. Križa, Ostatci mitreja
Čoviće – Ostatci mitreja
Ličko Lešće – Crkva Majke Božje od sv. Krunice, Crkva sv. Franje Paulskog
Sinac – Arheološko nalazište Pećina Bobinac-Kozerina, Crkva sv. Ilije Proroka, Ruralna cjelina Majerovo Vrilo – Miletina Skela
Ramljani – Crkva sv. Arhanđela Mihovila
Podum – Ruševine crkve sv. Marka
Dabar – Crkva sv. Arhanđela Mihovila
Glavace – Crkva sv. Petke
Kompolje – Arheološki lokalitet Crkvina, Crkva sv. Stjepana Prvomučenika
Brlog – Crkva Pohođenja BDM, Župni dvor, Crkva sv. Save, Ruševine starog Gusić Grada
Drenov Klanac – Ruševine kule Šimšanovka
Brinje – Crkva Preobraženja Gospodnjeg, Kapela sv. Fabijana i Sebastijana, Kapela sv. Vida, Mlin vretenaš, Most preko potoka Radetića, Ruševine starog grada Sokolca
Letinac – Crkva sv. Antuna Padovanskog
Lipice – Crkva sv. Ivana Krstitelja
Križpolje – Crkva Našašća Svetog Križa
Stajnica – Crkva sv. Nikole Biskupa, Kapela sv. Petra i Pavla
Vrhovine – Crkva sv. Arhangela Mihajla i Gavrila
Zalužnica – Crkva sv. Petra i Pavla
U Narodnim novinama (8/2008) pronašli smo da je, na primjer, pokretno kulturno dobro Zbirka narodnog blaga općine Brinje (Z-4055), no ona se ne nalazi u Registru. Isto tako, u Narodnim novinama (1/2011) navedeno je kulturno pokretno dobro Oltari Presvetog Trojstva i Gospe Žalosne u kapeli burga Sokolac u Brinju (z-4703), no u Registru kulturnih dobara nisu posebno izdvojeni... itd.
Odmah upada u oči da se na popisu štićenih kulturnih dobara ne nalaze neka najvrjednija kulturna dobra na području Otočca (arheološki lokalitet Veliki i Mali Vital u Prozoru, lokalitet municipija Arupium u Prozoru i Čoviću, ruševine starog grada Prozora na Prozorini, ruševine Karin-grada u Lešću, ruševine crkve sv. Jurja u Zalužnici, ruševine starog grada Brloga itd. itd.……….), ruralne cjeline i mlinice na Tonković i Klanac vrilu nisu evidentirane, od starih jedinstvenih bunara (Markovac, Zalužnica, Dubrava, Sinac, Kompolje, Kuterevo, Prozor……….) nema ništa, na popisu nisu čak ni sve postojeće stare sakralne građevine, a od brojnih pećina koje su prapovijesni arheološki lokaliteti na popisu je samo(?!) pećina Bobinac-Kozerina na Godači.....
M.K.G.
PRINT
