O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Fascinantan uron u svijet Japoda

1/28
Fascinantan uron u svijet Japoda
Fascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet JapodaFascinantan uron u svijet Japoda
Objavljeno: 12-09-2017

Čuli ste već sto puta za Japode, začudili se najprije da je taj neki davni narod živio na prostoru Gacke, sada vam se već čini da su sveprisutni i da ih nekako blisko poznajete, no kad treba ponešto o njima reći – to je već nešto drugo. Gdje su to i kada točno živjeli, u kakvim uvjetima stanovanja, čime su se bavili, čime hranili, kako su izgledali, kako su se odijevali, kakva su imali vjerovanja, zašto su i jesu li nestali?

Neko će reći, pa ima stalna japodska izložba u Muzeju Gacke, ima i u Arheološkom muzeju u Zagrebu… Tamo je izložen japodski nakit iz nekropola (japodska groblja) u Prozoru i Kompolju… I tu kao da sve staje.

Ako želite imati kompletniju sliku o Japodima, koja vam neće izblijedjeti, predlažemo odlazak na fascinantnu izložbu „Japodi – zaboravljeni gorštaci“ koja je u Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorena samo još ovaj tjedan, do 17. rujna. Prilika je to koja se zapravo nikako ne bi smjela propustiti iz više jakih razloga.

Kao prvo, ova izložba je, vjerovali ili ne, prva samostalna izložba vrijedne japodske zbirke u 170 godina postojanja zagrebačkog Arheološkog muzeja. Sadrži 400 predmeta od bronce, jantara, keramike, stakla i drugih materijala. Osmišljena je tako da na još neviđen način uspješno oživljava život toga drevnog naroda koji je nastanjivao Gorsku Hrvatsku (Gorski kotar, Gacka, Lika, Krbava) i sjeverozapadni dio  doline rijeke Une u posljednjem tisućljeću prije Krista.

To je ujedno i drugi obvezni razlog zašto posjetiti ovu izložbu - ona izuzetno dobro promišljenim/osmišljenim pristupom, i time ostvarenim ugođajem, posjetitelju daje osjećaj da je upravo toga časa na čudesan način uronio u samu maticu svijeta Japoda. Na početku će vas dočekati zavjesa od tila koju morate razmaknuti da bi ušli najprije u mračni tunel daleke pretpovijesti i predjapodskoga doba, a potom izašli u široki izložbeni prostor koji pruža vjernu i sugestivnu informaciju o životu u Japodiji. Za suvremeni koncept uspjele aktualizacije življenja drevnoga naroda zaslužan je poveći tim ljudi na čelu s autoricama arheološke koncepcije, Lidijom Bakarić (Arheološki muzej Zagreb), autoricom hrvatskoga dijela izložbe, i Andrijanom Pravidur (Zemaljski muzej BIH), autoricom BIH dijela izložbe.

Uz izloške nakita vidjet ćete crteže koji rekonstruiraju nošenje toga nakita, a u jednoj izložbenoj dvorani, na dominantnom zidnom slikovnom prikazu strašne bitke Japoda i Rimljana za japodski grad Metulum, pred vašim očima (uz malo mašte i u ušima) oživjet će tetovirani japodski gorštaci koji bez ustuka ginu za svoj dom. Tu je dojmljivu zidnu ilustraciju izradio Simon Bogojević Narath (vrstan crtač stripova, nagrađivani autor animiranih filmova, predavač na Likovnoj akademiji, umjetnički direktor Zagreb filma…), a također je i autor animacije dokumentarnog filma o bitci za Metulum (iz serijala „Tko preživi, pričat će!“), koji se vrti u krug na ekranu u posljednjoj dvorani u sklopu ove izložbe. Budući da je o Japodima ostalo zapisano da su se tetovirali, ali ne i kako, veliki je izazov na koji način predstaviti njihov izgled. U nedostatku originalne Bogojević Narath je izabrao, s čime su se složile i autorice izložbe, starohrvatsku tetovažu (kao najbližu moguću varijantu).

Treći razlog je što su izlošci izdvojeni iz fundusa ne samo Arheološkog muzeja u Zagrebu nego i iz Zemaljskog muzeja BIH. Ti su predmeti iz Sarajeva fantastični, prvi put sada viđeni u Hrvatskoj, a dugi niz godina nije ih bilo moguće vidjeti ni u Sarajevu. Riječ je o izboru predmeta s poznatih japodskih nalazišta u dolini Une kod Bihaća.

Izdvojit ćemo i četvrti razlog, ne i posljednji, a taj je što očekivano dobar dio izložbe čine upravo japodski predmeti iz Gacke. Kad se temeljitije pogleda, na primjer, samo japodski nakit iz Gacke, postaje jasno da su ti gorštaci itekako bili ne samo trgovački povezani s najudaljenijim krajevima (jantar s Baltika, staklo s Levanta, puževi s Jadrana itd.), nego i sofisticirani i raskošni u kićenju maštovito izrađenim ukrasnim predmetima, fibulama, oglavljima, pektoralima, pojasevima, kopčama za kosu i odjeću, privjescima, ogrlicama, narukvicama i nanogvicama (op. vidi fotografije nekoliko primjeraka nakita).

Izložbu prati i bogato opremljen izložbeni katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s prekrasnim slikovnim prilozima i tekstovima nekoliko autora, ponajviše glavne urednice kataloga Lidije Bakarić, na više od 300 stranica. Zanimljivost je da su u tim tekstovima prikupljeni i najnoviji rezultati istraživanja, koji ponegdje unekoliko modificiraju do sad važeće dokaze i teorije.

Zapravo je ova izložba, kako ističe u predgovoru kataloga ravnatelj Muzeja Sanjin Mihelić, kruna istraživačke i stručne karijere Lidije Bakarić, muzejske savjetnice i dugogodišnje voditeljice Japodske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, kojoj su u fokusu znanstvenog i stručnog interesa čitavog radnog vijeka upravo Japodi. Brojnim istraživanjima, pa potom člancima, predavanjima i atraktivnim izložbama, predstavljala je različite aspekte japodskoga života i kulture. U lokalnoj javnosti Gacke također je uspješno promovirala tajanstveni svijet Japoda člancima u publikaciji Grad Otočac i gostovanjima u emisijama Hrvatskog radija Otočac, ne dozvoljavajući da ih prekrije, često nezaustavljiva, tama zaborava. 

Dodajmo, za trajanja izložbe dostupna su stručna vodstva i organizirana popularna predavanja i kreativne radionice. A knjiga utisaka sastoji se od dvije velike ploče preko cijele zidne plohe na kojima posjetitelji kredom pišu dojmove...

Moglo bi se još jako puno toga reći, ni približno nismo temu iscrpili, ali to nećemo ni pokušavati već ćemo tu zadaću ostaviti osobnom doživljaju posjetiteljima izložbe - do kraja tjedna.

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom