U Gospiću je 3. svibnja u prostorijama biskupijskog Karitasa mons. Mile Bogović, biskup u miru, održao tribina na temu: Svehrvatski grob i Hrvatski križni put. Predavač je istaknuo da je dolično pokapanje pokojnika uvijek bila ne samo kršćanska nego i civilizacijska obveza. Pred hrvatskim društvom nalazi se ta obveza prema brojnim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća koji takav ukop nisu imali i njihovi posmrtni ostaci nalaze se zatrpani u raznim jarcima, jamama, rovovima, rudnicima i sl. S time u vezi sve više se nameće pitanje kamo s ostacima neidentificiranih žrtava toga vremena. Dok se to ne riješi, ne može se ni krenuti u iskapanja u velikim masovnim grobištima. On predlaže da se na Krbavskom polju, podno Crkve hrvatskih mučenika, izgradi za to Svehrvatski grob. Iz aktualne Vlade pokazali su zanimanje za taj prijedlog, a već otprije ga je podržala Komisija za hrvatski martirologij. Svoju podršku dalo je u dva navrata i Hrvatskom žrtvoslovno društvo. Ive Vukić je već napravio prijedlog kako bi taj grob izgledao, a općinske vlasti u Udbini za to imaju prostor na raspolaganju.
U drugom dijelu Bogović je iznio prijedlog da se paralelno radi na Hrvatskom križnom putu na kojem bi bile tri ključne postaje: Bleiburg (Isusa osuđuju na smrt), Vukovar (Isus pada pod križem) i Krbavsko polje (Isusa polažu u grob). Ta tri lokaliteta nalaze se i na oltarnom reljefu u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Pored toga svaka biskupija u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini imala bi svoju postaju za godišnje (i češće) okupljanje.
Na pitanje što s grobištima stradalih partizana i pravoslavaca, Bogović je rekao da svi u Hrvatskoj, pa i oni koji su se borili protiv nje, imaju pravo na grob i obilježje na njemu. Dodao je da se grobove u kojima su žrtve ustaša, njemačke i talijanske vojske moglo slobodno uređivati nakon 1945. i za pretpostaviti je da su ta grobišta uređena po željama vlasti i rodbine. Tu je problem što se gotovo redovito u tim slučajevima nije išlo na pojedinačnu ekshumaciju i pokapanje. U mnogo slučajeva to je rađeno planski da se može kasnije bez ograničenja umnažati broj žrtava. To se posebno odnosi na logore Jasenovac i Jadovno. Otuda i onaj otpor nastojanjima da se istraži istina o takvim grobištima (logorima) i da se svaki takav korak proglašava nedopustivom revizijom povijesti; nikakvi dokazi ne bi smjeli postaviti u pitanje zaključke koji su doneseni bez dokaza. Hoće se poručiti da treba i dalje vjerovati pričama tipa one Branka Ćopića o komesaru koji je govorio da nema Boga jer je tako došlo iz štaba.
Na tribini je bio nazočan biskup ordinarij mons. Zdenko Križić, gospićki kler i brojni vjernici. Mjesečnu tribinu Angelus vodi biskupijski kancelar Marinko Miličević.
M.M. / I.B.
PRINT
