O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Stigle su rode u Hrvatsko Polje!

1/3
Stigle su rode u Hrvatsko Polje!
Stigle su rode u Hrvatsko Polje!Stigle su rode u Hrvatsko Polje!Stigle su rode u Hrvatsko Polje!
Objavljeno: 14-04-2017

U Hrvatsko Polje stigao je prošlog tjedna prvi par roda, javljaju nam čitatelji. Zajedno s galebovima kreću se poljima u potrazi za crvićima i kukcima i redoviti su pratitelji traktora na oranicama. Slika je to koju gledamo unatrag sedam godina, otkako se područje Gacke ponovno našlo na koridoru tih slavnih ptica kao neka vrsta ispomoćne postaje u godišnjem hranjenju.

Močvarno područje Gacke nekoć je bilo stalno stanište bijelih roda, poput Lonjskog polja ili Kopačkog rita danas, i Otočani pamte da je sve do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća još dolazio jedan ili dva para roda, koje su se gnijezdile u samom centru grada na tadašnjoj općinskoj zgradi. Područje Gacke odavno više nije močvarni ekosustav, a izgradnja HE Senj, intenzivna melioracija i zatrpavanje bara zadnjih desetljeća definitivno su promijenili vizuru kraja. Rode su otišle za boljim staništima.

Sve je upućivalo na to da će tako i ostati. Nije ih bilo punih 20 godina da bi se godine 2011. veliko jato roda, na početku se govorilo o 10-ak, pa 60-ak, pa 200-injak, čak 300-injak roda, u svakom slučaju radilo se o jako velikom broju roda, spustilo u polja Kompolja, Hrvatskoga Polja i Brloga. Bila je to prava mala senzacija.

No, bio je to samo putni predah i rode su nakon mjesec dana otišle prema svojoj konačnoj destinaciji. Od tada svakog proljeća rode navraćaju u Gacku, doduše, u puno manjem broju, i može ih se tu i tamo zamijetiti na njivama od Hrvatskog Polja do Špilnika tijekom travnja, svibnja, lipnja, sve do rujna.

Bijela roda je jedina ptičja vrsta koja živi slobodno u prirodi, a da se ekološki usko vezala uz ljude. Naime, ona pravi gnijezda isključivo u ljudskim naseljima, i to tamo gdje su u blizini područja s hranom. U Hrvatskoj ima više od 1.500 gnijezda roda, od čega ih je na stupovima elektrodistribucijske mreže oko tisuću, a na seoskim zgradama i kućama 600-injak. Rjeđe budu na drveću (bor, kruška, ali unutar naselja) ili na stogu sijena. Takav izbor mjesta za gniježđenje prilično je nezgodan i jedan je od uzroka smanjenja brojnosti bijele rode, posebno zapadnoeuropske populacije. Brojnost je u Hrvatskoj smanjena više od 50 posto od 70-ih godina, a uopće ih više nema, prema službenim podatcima, oko Zaprešića, Sesveta, Samobora, Duge Rese, Vojnića i Otočca.

Ipak, jedan je par roda za gniježđenje prije dvije godine odabrao Brinje, i to električni stup, pa su djelatnici HEP-a Elektrolika Gospić pogon Otočac izmjestili gnijezdo na postolje izgrađeno upravo u tu svrhu, da bi se u premještenom gnijezdu uspješno izlegli ptići.

Također je prije više godina jedna roda pokušavala saviti gnijezdo na krovu pomoćnog objekta u Čoviću, a vlasnik je iz razumljivih razloga rodu tjerao i gnijezdo rušio. Rode su inače vrlo svojeglave i teško ih je odgovoriti od njihova nauma, pa je to 'uvjeravanje' poprilično potrajalo. Rodino gnijezdo je dosta teško, ponekad može dosegnuti i više stotina kilograma, a koriste sve materijale do kojih dođu. Ponekad mogu biti i vrlo neuredne, rasipaju materijal uokolo gnijezda, a njihov agresivni izmet nagriza i najotporniji materijal. Upravo zato Ministarstvo zaštite okoliša i energetike vlasnicima kuća i gospodarskih objekata na čijim se krovovima gnijezde rode isplaćuje godišnju naknadu od 700 kuna po gnijezdu.

Gacka je rodama tako za sada samo povremena destinacija (pomoćna, kao izvor hrane), no možda je samo pitanje dana kada će početi savijati gnijezda. Tada ćemo moći govoriti o njihovu povratku i shvatit ćemo ga kao dobar znak u svakom pogledu. Između ostalog i kao podsjetnik da malo preostalog močvarnog ekosustava treba zaštiti i čuvati jer danas mnoge europske zemlje ulažu značajna sredstva ne bi li sanirale ogromne štete i teške posljedice po životni okoliš, koje su u konačnici proizašle iz melioracija i regulacija vodotoka. 

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!