OTOČAC – U srijedu večer je u maloj dvorani Gackoga pučkog otvorenog učilišta predstavljena monografija 'Fortica u Otočcu' autora Milana Kranjčevića. Pred zainteresiranom publikom o knjizi su govorili dr. Željko Holjevac, profesor s odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, dr. Jasminka Brala-Mudrovčić, docentica na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru i sam autor. Konferansu je decentno i odmjereno vodila Manja Kostelac Gomerčić.
Kako je u svom osvrtu istakao prof. Holjevac, u dosadašnjoj brojnoj literaturi Fortica je kao utvrda spomenuta na mnogo mjesta rečenicom – dvije. Ovom monografijom (zato se ovakva izdanja i nazivaju monografijama jer sveobuhvatno obrađuju određenu temu) se sve to nalazi na jednomu mjestu, obilje podataka, ali ne samo to, arheološka istraživanja Fortice dala su i neke nove spoznaje, do sada povijesti nepoznate, što je autor posebno istakao u svojoj knjizi.
Brala-Mudrovčić je u predstavljanju krenula korak dalje, kako je Fortica u memoriji Gačana neko kultno mjesto, docentica je dala široku retrospektivu te memorije, naravno temeljeći je na ovoj monografiji, što je publika s velikim zanimanjem popratila. Tako je publici posvijestila koliko ima udruga koja u svom nazivu nose Forticu, koliko se autora na ovaj ili onaj način bavilo Forticom, posebno se osvrnuvši na Josipa Barkovića i njegova Zelena dječaka (čija radnja se odvija na i pod Forticom).
Milan Kranjčević kao autor je u svom kratkom govoru istakao samo dvije stvari, a to je njegova teza o povijesnom određenju prvotne (do arheoloških istraživanja potpuno nepoznate) trokutaste branič kule te o tome koje je najstarije ime za brežuljak koji svi danas nazivaju Fortica. Što se tiče prvotne trokutaste kule, njeno podizanje smješta u 13. stoljeće (tek su još dvije trokutaste kule u Hrvatskoj: Krčingrad na Plitvičkim jezerima i u Velika u Slavoniji) pripisujući 'autorstvo' templarima (služeći se povijesnim analogijama i argumentumom a contrario). A kad je u pitanju naziv, Kranjčević tvrdi i dokazuje da Valvasor na svojoj grafici iz 17. stoljeća ne griješi kada na poznatoj veduti Otočca iznad same utvrde piše 'Prosor', obrazlažući to argumentima iz povijesnih vrela. Tvrdi on, da se brežuljak nekada davno nazivao Prozor (u značenju vidikovca, belaviste), tek kasnije gradnjom utvrde početkom 17. stoljeća da se počinje javljati ime Fortica, a napominje da se jedno vrijeme ovaj brežuljak nazivao i Kalvarija. Na kraju svoga kratkog izlaganja autor je iskazao nadu da će se i netko drugi time pozabaviti, potvrditi ili opovrgnuti njegove teze u ova dva primjera.
Prof. Holjevac je već na samom početku predstavljanja monografije 'Fortica u Otočcu' istakao važnost rada Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke kao udruge koja zauzima svakako prvo mjesto u kulturnim događanjima Otočca i Gacke, posebno naglasivši brojna tiskana izdanja ove udruge.
I. B.
PRINT
