Treću godinu traje zaštitno arheološko istraživanje lokaliteta staroga grada Otočca na otočiću usred Gacke, gdje je prema pisanim i materijalnim tragovima već u 14. stoljeću postojala frankopanska utvrda-grad. Radovi su počeli prošle subote, a potrajat će do utorka. Iskapanja su nastavljena u dubinu prošlogodišnje sonde, a naišlo se na niz različitih nalaza. Većinom su to ulomci keramike, puno životinjskih kostiju i nešto oružane opreme.
Trenutačno najzanimljiviji zaključak koji se može izvesti iz pronađenih ulomaka u najdubljem sloju jest onaj o vjerojatnom postojanju prapovijesne lasinjske kulture na lokalitetu srednjovjekovnoga grada Otočca. To bi bilo najjužnije nalazište lasinjske kulture koja se na području Hrvatske protezala na sjeveru od Karlovca do Vukovara (ime i dolazi od lokaliteta Lasinja kod Karlovca), a izvan granica Hrvatske pojavljuje se u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, posavskom dijelu sjeverne Bosne i Vojvodini. Okvirno se smješta u vrijeme od 4200. do 3800. godine prije Krista (za usporedbu, Japodi su nastavali Gacku od 900. godine prije Krista do rimskih osvajanja u 1. stoljeću poslije Krista kada su kao romanizirani Japodi nastavili tu živjeti bar do propasti Rimskoga Carstva).
Nakon ove povijesne natuknice, vratimo se arheologiji.
Evo redom što smo doznali od voditeljice istraživanja staroga Otočca, dr. sc. Tatjane Kolak.
Kako nam je kazala, sada dovršavaju veliku sondu, 4 po redu od početka istraživanja 2012. godine. Ni u toj četvrtoj sondi nema zidova i ostataka građevina, ali ima gomila ostalih nalaza.
- Ne možemo evidentirati ni u ovoj, prošle godine otvorenoj sondi ostatke in situ arhitekture, ali pronalazimo jako veliku količinu šute, tj. obrušenoga građevinskog materijala, uključujući i profilirano kamenje, nekadašnjih zgrada koje su građene na ovom platou bivšeg otoka okruženog vodom. Nivo obrušavanja datira iz doba kad je stari grad prestao imati funkciju te je napušten. Tada je sve porušeno i teren niveliran za buduće svrhe. Taj sloj obrušenja datirali smo u drugu polovicu 17. st. i 18. stoljeće. Tu smo našli slojeve nekoliko niveliranja terena, vjerojatno su se s obzirom na režim plavljenja vršila nasipavanja da bi se dobio čvrsti sloj, a ujedno napravila i drenaža na otoku, pojasnila je najprije dr. Kolak situaciju općenito, a potom nabrojila konkretne nalaze na koje su naišli.
- I dalje nailazimo na brojne pokretne nalaze koji svjedoče o vojnom obilježju staroga grada, pronašli smo strelice za samostrel, željezne male topovske kugle, koje znače novi način ratovanja vatrenim oružjem, kao i brončane aplike s konjske opreme, a prošle godine smo našli i stremen, što govori o postojanju konjaništva. Od numizmatičkih nalaza treba spomenuti venecijanski novac anonimnog kovanja (nema naziva dužda), ima i nešto perlica, a svakako je tu i dalje iznimna količina ulomaka keramičkog posuđa za svakodnevne svrhe pripremanja i čuvanja hrane. Također pronalazimo i ulomke finih stolnih skupocjenijih artikala, uvezenih iz sjeverne Italije odnosno Venecije, a posuđe se može preliminarno datirati u vrijeme od 16. do 18. stoljeća. Pronađeni ulomci staklenih čaša (prozirno i žuto staklo, nema starije varijante plavkastog stakla), kakve su se proizvodile na području Austrije i Njemačke, nastavljaju tradiciju nekadašnjih gotičkih čaša, rekla nam je muzejska savjetnica dr. sc. Tatjana Kolak, naglasivši i kako je sva pronađena keramika jako dobre kvalitete.
Inače su nalazi u gornjem sloju nivelacije prilično izmiješani, pa se tako uz vrlo interesantan nalaz ulomka 'nogice', postolja ili stalka s kandžama neke ptice, vjerojatno iz 17. stoljeća, nalazio komad japodske šalice s drškom!
Također je nađen velik broj životinjskih kostiju što govori o prehrambenim navikama stanovnika otočića, a radi se o kostima razne divljači, goveda i peradi. Osim što su fino jeli, stari Otočani su se izgleda znali i svakojako zabavljati, a na to upućuje zanimljiv nalaz kockice za igru, poput one današnje za Čovječe ne ljuti se ili jamb, samo što je ova stara puno manja i granitna. Očito je služila za neku igru ili klađenja, a precizno je izvedenih stijenki od 6 milimetara.
Ono što se nije očekivalo na lokalitetu staroga Otočca je mnoštvo prapovijesne keramike u najdubljem sloju koju dr. Kolak povezuje s lasinjskom kulturom.
- Iako nismo do sada naišli na tragove objekta iz 14. stoljeća, frankopansku kulu, već od 2012. godine uočavamo tragove ranijih kulturnih slojeva, a sada je to i potvrđeno. Tako imamo prvi nalaz lasinjske kulture na području Like gdje inače nema inkrustirane keramike. Do sada je najjužnije nalazište lasinjske kulture bilo u Čakovcu Oštarijskom kod Josipdola. Sloj lasinjske kulture na lokalitetu staroga grada je u donjem nivou, preciznije, ispod srednjovjekovnoga sloja staroga Otočca nalazi se 50 centimetara ničega, same zemlje, a onda dolaze 2 nivoa lasinjske kulture s razmakom od 30 centimetara, s tim da je možda dio gornjeg sloja propao niže. Ovi nalazi sugeriraju postojanje nekog prapovijesnog sojeničarskog naselja na prostoru starog grada, pojasnila je dr. Kolak.
I za kraj, evo što smo o lasinjskoj kulturi pronašli u enciklopedijskom leksikonu:
"Lasinjska kultura nastala je na temeljima kasnih neolitičkih kultura, lengyelske, sopotske i vinčanske. Nositelji lasinjske kulture inače su pri podizanju naselja prednost davali prirodnim uzvišenjima u blizini izvora, odnosno brežuljcima na čijim su zaravnatim terasama gradili nastambe. U većini naselja otkrivene su uglavnom zemunice i poluzemunice, rijetko nadzemni objekti (Vis-Modran u Bosni), dok su u Sloveniji i Koruškoj otkrivena sojenička naselja (Ljubljansko barje, Keutschachersee). Nositelji lasinjske kulture povremeno su koristili i špiljske prostore (Ozalj, Ajdovska jama, Kevderc), bilo kao sezonska boravišta stočara ili za ukope (Ajdovska jama).
Keramičko posuđe lasinjske kulture neujednačene je izradbe i boje (oker, preko sive do crne), ukrašeno plastičnim jezičastim izdancima ili ornamentima izvedenima urezivanjem i ubadanjem. Vodeći su oblici bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci, zdjele na visokoj nozi, vjedra s izljevom. Lasinjska kultura trajala je tijekom cijeloga ranog, srednjeg i dijela kasnog eneolitika, a nestala je prodorom vučedolske kulture."
Organizator istraživanja lokaliteta staroga grada je Gacko pučko otvoreno učilište, a ove je godine Ministarstvo kulture za tu svrhu izdvojilo 30 tisuća kuna. Istraživanje provodi Muzej Like Gospić.
Nastavit će se....
M.K.G.
PRINT
