OTOČAC – U tijeku je sanacija i obnova fasade na zgradi Gackoga pučkog otvorenog učilišta Otočca. Izvođač radova, a to je otočka tvrtka BAB d.o.o., podigao je skelu, postavila zaštitnu ogradu i već se ozbiljno uhvatio posla. Kako doznajemo, trebaju se ukloniti svi dijelovi fasade koji su odustali, pokrpati i na kraju sve obojati u skladu s projektom, ali i mišljenjem Konzervatorskog odjela u Gospiću.
Upravo zbog toga su krajem tjedna u Otočcu sastali voditelj Konzervatorskog odjela Hrvoje Giaconi, Nediljko Vančo, dipl. pov. umjet., direktor tvrtke BAB d.o.o. Željko Mudrovčić i ispred nadzora direktor Ing-Projecta d.o.o. Petar Ljubić. Razgovaralo se o načinu obnove fasade, odnosno njenom krajnjem izgledu. Naime, pokazalo se da je prigodom zadnje obnove došlo do svojevrsne pogrješke u bojanju. Arhitektonsko (staro) pravilo je da se sve istake na fasadi bojaju u bijelo (to je zapravo imitacija bijelih mramornih ploča) ili barem u svjetliju boju, dok se ploha zida stavlja u tamniju boju. Na ovoj zgradi je još tamo negdje 90. i koje godine učinjeno suprotno, zidna ploha je svjetlija, dok su istake tamnije boje. Fotografski bi se kazalo da je fasada „u negativu“ (ono što je bijelo je crno, a crno je bijelo), odnosno da je došlo do inverzije slaganja boja.
Po nekima starim fotografijama vidljivo je da je prvi kat ove zgrade bio obojan na pravilan način. Bijelom (svjetlijom) bojom svih istaka ističe se sve bogatstvo ukrasa (pilastara, voluta, zabata nad prozorima, okvira kazeta i sl.), dok je prizemni dio fasade nešto skromniji. No nije ni on opet posve siromašan, nad vratima i prozorima se nalaze maskeroni (maskeroni su dekorativni motivi arhitektonske plastike s prikazom grotesknoga i deformiranoga ljudskoga lica). Ti maskeroni nisu bojom istaknuti pa se jednostavno gube u tomu monokromatskom rješenju fasade. Koliko nam je poznato u Otočcu nema drugih zgrada s maskeronima. Mišljenje je odgovornih osoba Konzervatorskog odjela da maskerone treba valjano obnoviti i na valjani način obojati, sve kako bi došli do punoga izražaja i čime bi prizemlje ulične fasade bilo dodatno „osvježeno“. Također je na starima fotografijama vidljivo da je u prizemlju prozorska polica i polje ispod nje obojana bijelo (svijetlo), čime je ostvarena nešto skromnija dinamika prizemnog dijela fasade.
Jednako tako postavilo se pitanje konzola balkona na prvom katu. I nevještu oku je vidljivo da su sadašnje konzole novijega datuma (betonske pravilne grede), daleko od onoga što su nekada bile. A nekada su imale izgled blago vijugave i ne prenaglašene jednostruke spirale (sve da balkon ne bude predominantan i „ne pojede“ ljepotu fasade), što je također vidljivo na starim razglednicama.
Ima i još nešto zanimljivo, a to svu dvije kasete nad krajnjim prozorima kata. U tim kasetama već odavna nema ništa, još prije Prvoga svjetskog rata tamo su bile postavljene neke ploče s reljefnim (izbočenim) natpisima. Na jednoj od njih se može pročitati riječ „OTOČAC“ (donji red), dok je gornji dio teksta prilično nečitljiv (zbog jake sjene ruba kasete). No svakako se radi o tekstu s manje slovnih mjesta (kraći tekst). Premda to nije pouzdano, moguće je da je tu stajala brojka godine kada je ova zgrada od prizemnice pretvorena u jednokatnicu, a to je bilo 1902. godina. Stoga je moguće da je u gornjem redu stajala rimska brojka MCMII. Svakako bi valjalo dodatno provjeriti o čemu se radi.
Kako smo dobili informaciju od čelnih ljudi Konzervatorskog odjela, ova zgrada zadržat će žutu boju, s tim da bi njen intenzitet bio nešto jači, da bi „vozila“ prema okeru, odnosno narančastim tonovima. Time bi bio postignut (poželjan) jači kontrast s bjelinama istaka.
E sada, hoće li se prigodom ove obnove fasade posvetiti pozornost svim detaljima, ili će sve biti „ma dobro je pa kako ispadne“, uskoro će pokazati vrijeme. Jer imamo informaciju da sav posao treba biti okončan tamo nešto iza blagdana Velike Gospe, a dani lete, lete … A majstori k'o majstori, je l' te.
M. Kranjčević
PRINT
