O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Zaboravljeno "brodišće"

1/1
Zaboravljeno "brodišće"
Zaboravljeno "brodišće"
Objavljeno: 07-06-2015

OTOČAC – Kako se naziva ova drvena konstrukcija uronjena na svojima nosačima u vodi? Mnogi će kao iz topa reći – gat. Vjerojatno ne će mnogo pogriješiti, tako bi se u standardnomu hrvatskomu jeziku tome kazalo. A gat je zapravo privezište za brodove, odnosno za barke i druga plovila na vodi.

I ova „drvena naprava“ tome služi, ali je narod u čakavskomu gačanskom dijalektu tako ne naziva, veće je zove „brodišće“. Dakle, imenica je stvorena od pojma „brod“, no to značenje ne dolazi od broda, velikog plovila na vodi, već je poteklo od drugog značenja, a to je određena plićina na vodi, od mjesta gdje se lako moglo preko vode (rijeke) preći, pregaziti, a da nije bilo potrebno imati most. Tako imamo nekoliko „brodova“ u imenima naselja, poznat je Brod na Kupi, bio je nekada i Brod na Savi (danas Slavonski Brod), postoji i Bosanski Brod, vjerojatno bi se diljem Hrvatske i Bosne pronašlo još pokoje mjesto koje u svom imenu ima „brod“ (toponima „Brodišće“ i „Brodište“ ima mnogo u Hrvatskoj, u Boki kotorskoj, odnosno u stranim zemljama slavenskih jezika).

A brodišće na rijeci Gacki je u biti bilo privezište za „plavi“, od jednog trupca dubljenjem izrađenog plovila. S brodišća se lakše ulazilo u plav i lakše izlazilo, čak se lakše istovarao i teret koji se tom „napravom za vožnju po vodi“ prevozio. No nije brodišće služilo samo kao privezište, imalo je ono i drugih namjena. S brodišća je u „fučiju“ ili kablicu lakše zagrabiti čistu vodu za kućanske potrebe, a na brodišću su žene također ispirale rublje. Brodišće je služilo za sve ono čemu je moglo poslužiti a da se ne mora ugacati u obalni mulj.

Brodišće je kao pojam poznat, na primjer, i u Dugoj Resi i u Karlovcu, i to u istovjetnu izričaju jer se radi o čakavskim govorima, kojima pripada i gacka čakavština. No nije specifičnost čakavštine, javlja se i u kajkavskim govorima u Međimurju i Podravini, bolje reći u panonskom dijelu naše domovine, a označava mjesto gdje se vezuju čamci i gdje riječna skela pristaje uz obalu. Vjerojatno bi neka dublja analiza pronašla još područja u kojima se ovaj pojam upotrebljava(o). U Dalmaciji (n. pr. Blato) javlja se brodište (što je u biti pojam za luku), ali je nastanak pojma vezan ne za plićinu, već za brod kao plovilo jer se radi o moru. Evo, Stanko Vraz još 1836. u svojim Djulabijama – Ljubeznim ponudama pjeva: „Něgdě kažu Vila/ Da čuva brodište/ Te desnicu svakog/ Od junaka ište (…)“. Taj pojam nalazi se i u starim Gajevim rječnicima, no to bi nas predaleko odvelo.

Danas na rijeci Gacki ima tek pokoje brodišće, nestala, su, vrijeme je učinilo svoje, a promjene načina života uklonile su razloge njihova podizanja, odnosno obnove. I tako naša suvremenost polagano gricka još jedan komadić naše narodne tradicije.

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom