O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Uskrs nam dolazi !

1/1
Uskrs nam dolazi !
Uskrs nam dolazi !
Objavljeno: 11-03-2015

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan, ali o njemu se govori manje nego o Božiću, koji ipak ima primat nad svim našim blagdanima i slavljenima. Možda zato neke zanimljivosti o njemu niti ne znamo.

Korizma traje 40 dana, a obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, pokorom. Posebni se stihovi pjevaju tijekom korizme u gotovo svakoj našoj crkvi, a odraz su korizmene atmosfere. Ta obilježja vidljiva su u životu naroda po tome što se u to vrijeme ne održavaju nikakva veća slavlja. U današnje vrijeme to nije u velikoj mjeri izraženo, ali u vrijeme naših baka i djedova nije bilo većih javnih okupljanja u vrijeme korizme. Naravno, to nije vrijeme u kojemu život staje pa su se ljudi ipak okupljali u svojim kućama na raznim prelima, sijelima, divanima, čijanama. To su bili oblici društvenoga života u kojima su ljudi, pogotovo mladi, dobivali priliku družiti se, upoznavati se i komunicirati. Posebno su zanimljive u korizmeno vrijeme različite igre koje nisu igrala samo djeca nego i mladi. Poštujmo i pratimo stare običaje vodeći se tradicijom naših predaka.

Tjedan prije Uskrsa naziva se Velikim tjednom. Taj tjedan je vrhunac korizme kroz koju se kršćani pripremaju za proslavu svoga najvećeg blagdana – Uskrsa i započinje Cvjetnicom, Nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov slavni ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice maslina na posvetu, a u narodu se na tu nedjelju, iako je u korizmi, oblačilo svečano, veselo ruho, što je bilo u kontrastu prema čitavoj korizmi tijekom koje se nosilo siromašnije ruho, zagasitih boja (najčešće bijelo, crno, smeđe, modro ili tamno plavo). Nazivamo ga Velikim tjednom jer se tijekom njega intenzivno sjećamo i proživljavamo Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Obredi Velikoga tjedna počinju na Veliki četvrtak kada se obilježava dan posljednje Isusove večere.

 

Na Veliki četvrtak počinju intenzivne pripreme za slavljenje Uskrsa. Kupuje se šunka, mladi luk, rotkvice, jaja, peče se domaći kruh s pletenicom. Naravno, dan ranije ili na samo Uskrsno jutro se neizostavno bojaju jaja. Danas to činimo umjetnim bojama i različitim tehnikama, a pomalo smo zapostavili starije načine bojanja jaja. Možda se naše majke i bake sjećaju nekih od tih načina bojanja jaja pa bi bilo vrlo zanimljivo naučiti kako se to radi ili čak za ovaj Uskrs tako obojiti jaja.

 

Jeste li se ikada zapitali kakva je veza Uskrsa i jajeta, pisanice? Simbolika jajeta kao izvora života poznata je u mnogim mitologijama i kod gotovo svih naroda. Ne zna se mnogo o tome kako i kada se pojavio običaj bojenja jaja, ali je sigurno da ima korijene u vrlo dalekoj povijesti jer nam o tome svjedoče nalazi iz prethistorijskih grobnica. Obojena jaja su pronađena i u slavenskim, avarskim i germanskim grobovima. Naziv pisanica raširen je kod gotovo svih slavenskih naroda što znači da ima svoju pretkršćansku tradiciju, tj. da potječe još iz vremena kada su svi Slaveni živjeli kao jedan narod.

 

Ne može se točno utvrditi kada i zašto se pojavila figura zeca u hrvatskoj tradiciji. U drugoj polovici 18. stoljeća u Srednjoj Europi spominje se upravo zec koji skriva jaja, najčešće u travu, a djeca ih onda s uzbuđenjem traže. Tijekom 19. stoljeća postala je popularna tradicija zeca koji nosi darove, a u 20. stoljeću to je postao nezaobilazni znak Uskrsa i uskrsnog darivanja. Prvi pokušaji tumačenja zeca usmjereni su prema njegovoj ulozi pratitelja germanske božice proljeća Ostare, te kao simbola plodnosti. Neke druge teorije pak, kažu da je pojava zeca element mitologije svakidašnjice te da ga ne treba posebno tumačiti. U svakom slučaju, može se pretpostaviti kako je lik zeca u uskrsnim običajima, kao i običaj zeca koji donosi darove, prenesen k nama iz srednje Europe i to u fazi kada se on kao pojava već ustalio i istisnuo dotadašnje likove koji su darivali djecu za Uskrs (kokoš, pijetao, lastavica, kukavica). U Hrvatskoj seoskoj tradiciji zec se ne može pronaći do kraja prve polovice 20. stoljeća.

Uskrs je blagdan svjetla, nade i pobjede. Neka nam stoga bude nadahnuće u svakodnevnim životnim poteškoćama i poticaj za više optimizma, ljubavi, dobra i praštanja.


 

Vesna Čorak


 

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom