OTOČAC – Danas je Zvonimir Troskot, bivši saborski zastupnik MOST-a, zajedno s Anamarijom Jurković iz Gradskog vijeća Grada Otočca na Karlovu kanalu uz most koji vodi prema Šumećici održao konferenciju i iznio stavove u svezi revitalizacije rijeke Gacke i sprječavanja štetnog projekta na njoj.
Početno se medijima obratila Anamarija Jurković kazavši da se borba za spas rijeke Gacke nastavlja i u ovim vremenima, napominjući što je s Gackom učinjeno tamo 60-ih godina 20. st., kada je rijeka ostala bez dvije trećine svoga toka. Istakla je da bi planirano zahvaćanje od 640 litara vode u sekundi za potrebe Južnog ogranka Senj narušilo biološku i hidrološku ravnotežu rijeke, što bi imalo tragična posljedice ne samo za vodotok već i za žitelje u Gackoj. Nije pitanje kako uništiti, već kako učiniti da se revitalizira sjeverni i južni krak Gacke, kao što je nekada bio, kako suha korita vratiti rijeci i kako uz tu blagodat opstati i živjeti. Podsjetila je da je lanjske godine potpisivana peticija i da je prikupljeno nekih 5.000 potpisa za spašavanje rijeke, što nije zanemariva brojka kada se promatra ukupna populacija koja uz rijeku živi. Domaće stanovništvo je listom protiv te nakane.
Zvonimir Troskot je istakao da Gacka, odnosno planirani zahvati na njoj, nije samo lokalna već i nacionalna tema. Ne prolazi to ispod radara, kao što ne prolazi i planirani zahvat u Kosinju. Izgradnju akumulacijskog jezera u Kosinju smatra najvećom prevarom koja se događa ljudima pred očima, da se rade takve prljavštine ljudima u izvlaštenju dajući cijenu koju investitori žele, a da im u tome pomažu dvije odvjetničke kuće iz Zagreba angažirane iz HEP-a.
Zatim se Troskot osvrnuo opet na Gacku, komentirajući pojedine članke Sporazuma koji je sklopljen između HEP-a, Hrvatskih voda i Južnog ogranka, kojega smatra krajnje upitnim iz više razloga. Zanimljivo je, veli Troskot, da je prije nego je išta od projekta poznato i definirano određen člankom 5. Sporazuma „u lipu“ točan iznos koliko bi taj zahvat stajao. Je li to unaprijed sve dobro osmišljeno i zamišljeno da se voda zahvaća iz vrila Gacke, pita se on. Zatim je spomenuo i članak 13. u kojemu je navedeno da će se svi naknadni radovi rješavati aneksom sporazuma. Što to znači? Da se u startu dade niža cijena da stvar „lakše prođe“, a onda će se kasnije zidati cijene? A te visoke cijene, baratalo se s nekih preko 300 milijuna kuna, će biti prevaljene na građane kroz cijenu struje? I veli se da će biti korištena sredstva EU. A što ako EU to ne prihvati, kome onda trošak pada na teret – sve su to pitanja koja je postavio Troskot. Tim više kada se zna da HEP nema novca.
Gacka nije i ne smije biti ničije igralište – nastavio je Troskot. Umjesto da se nude rješenja za njenu revitalizaciju suhih korita, nudi se njena eksploatacija i daljnje uništavanje. A ako nema rijeke, ne će biti ni ljudi, iseljavanje je neminovno. Što je to hrvatski interes? – pita se Troskot. Umjesto da se s vodom brižno postupa, u more svakodnevno preko sustava HE Senj otječu tisuće kubika vode koja je pitka. Kada su Izraelci čuli za ovu „hrvatsku praksu“ ne mogu se načuditi da se ovdje od prirode pravi pustinja, a oni tamo pustinju oživljavaju skromnim količinama vode – rekao je Troskot.
Osvrnuo se i na mini hidroelektranu Otočac, ističući kako nema ništa protiv hidroelektrana, ali ima s obzirom na cijenu. Ta mini HE košta nekih 12 milijuna eura, a kada se pogleda kolika je cijena investicije po jednom megavatu, proizlazi da će koštati 8 milijuna eura, što je sedam puta skuplje od prosječne cijene megavata u nekoj drugoj hidrocentrali. Sama vlasnička struktura je zanimljiva, navodno je 51 posto Končarevo, a 49 posto HEP-ovo, time je izbjegnuta javna nabava, pa Troskot smatra da je otočka minicentrala – praonica novca. Troskot je naglasio da će biti podignuta kaznena prijava protiv odgovornih soba u spomenutim tvrtkama zbog očitog kriminala.
Na kraju je Zvonimir Troskot istakao da će biti zaustavljena suluda investicija u Kosinju, koja ne bi donijela nikome ništa dobra. Javna je tajna – eksplicitan je Troskot – da su zemljište u Kosinju prethodno jeftino pokupovali bivši direktori, a da ga sada kudikamo skuplje prodaju i na tome zarađuju debele novce. Čemu tolika priča oko novih generatora kada se zna da u HE Senj od tri generatora samo dva rade. Kao primjer promašene investicije i gradnje naveo je HE Lešće na rijeci Dobri koja se pokazala kao nerentabilna i s ogromnim posljedicama za kraj i okoliš. Micanje Kosinja iz strateškog projekta je imperativ – zaključio je konferenciju Troskot.
M.K.
PRINT
