KRASNO - Proslava svetkovine Uznesenja Marijina ili Velike Gospe započela je večeras 14.kolovoza pozdravom hodočasnicima i pokorničkim bogoslužjem u 18 sati, nakon čega je bila prigoda za ispovijed gdje je ispovijedalo više desetaka svećenika.
U svetištu Majke Božje od Krasna, središnjem marijanskom svetištu Gospićko-senjske biskupije, Križni put predvodio je vlč. Ivica Miškulin župnik iz Ličkog Lešća, a aktivno sudjelovanje u čitanjima imali su vjernici iz Otočkog dekanata.
Nakon završenog križnog puta uslijedila je svečana procesija u kojoj je išao na prvom mjestu križ, djeca i muškarci, a kip Majke Božje Krasnarske nosile su četiri djevojke iz Krasna.
Misu uočnicu u 20 sati predvodio je o. Anto Knežević župnik iz Gospića s preč. dr. Richardom Pavlićem iz Senja i mons. mr. Marinkom Miličevićem iz Otočca. U koncelebraciji je bilo 10-tak svećenika.
U svojoj homiliji o.Anto je kazao: „Ovo svetište okuplja mnoge ljude iz raznih krajeva koji rado hodočaste ovdje Majci Božjoj od Krasna. Božja Riječ koju smo čuli je da postoje dvije knjige ljetopisa jedna i druga su kronika od Adama pa dalje ono na što se ove dvije knjige kronični osvrću najviše onaj najveći događaj za povijest u Starom Zavjetu oslobođenje i kovčeg Božji , kovčeg Božje saveza. Taj kovčeg Božjeg saveza unesen je i uvijek se unosi sa posebnim klicanjem zato što on sadrži dvije stvari bitne a to je kamene ploče saveza na kojima su ispisane Božje zapovijedi. Kao što je kovčeg saveza bio znak blizine Božje tako i škrinjo zavjetna je Marijina prisutnost i po njoj prisutnost onoga koji je sam život Isus daju mogućnost da povežemo ove dvije stvarnosti Božje naklonosti prema nama ljudima. Papa Pio IX proglasio je istinu vjere za cijelu crkvu da je Marija Bogorodica bez grijeha istočnog začeta onda je on ozakonio ono što je vjernički puk držao i o Mariji uvijek vjerovao, a o čemu se tu bitno radi, budući da je Marija izuzeta od grijeha istočnoga dakle ona je isključena i od tjelesne smrti . Sama BDM je potvrdila ono što je vjera crkve i što je proglašeno istinom vjere za svu crkvu. I zašto nam je to važno, nastavlja se na ovu svetkovinu Uznesenja BDM ova svetkovina je zapravo središnja. Kada je na svetkovinu Svih Svetih papa Pio XII proglasio ovu istinu vjere da je BDM tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu onda je na umu imao i ovu istinu Bezgrešnog Začeća. I mi ovdje večeras sabrani smo u ozračju istine vjere doista počašćeni i blagoslovljeni jer znademo sve što se dogodilo u povijesti spasenja i Marijino izabranje i Isusovo djelo spasenja sve se dogodilo zbog nas, zbog našeg opravdanja, zbog naše proslave, zbog naše sretne konačnice zato je ovo velika svetkovina naše nade, našeg mira, mira koji nam u ovom vremenu toliko treba, mira u srcu u duši u savjesti, bez kojega ako imamo sve drugo što nam srce želi nećemo moći uživati ništa, stoga nas i Marija potiče a ona je koja upućuje na Isusa ona uvijek kaže što god vam kaže učinite. Ima jedna zgodna pjesma koja mi se jako svidjela a koju večeras želim podijeliti s vama koja možda na prvi pogled nema veze s ovom svetkovinom naime negdje u isto vrijeme kada su ove svetkovine proglašene istinama vjere u 19. Stoljeću godine 1844 kada je bilo inače buđenje hrvatskog naroda po Ilirskom pokretu čiji je jedan od članova vezan bio i sam pjesnik Petar Preradović koji je i glavni nositelj tzv. hrvatskog romantizma iz tog vremena Petar Preradović piše „Budnicu“ a budnice su uvijek prigodičarske pjesme kada treba nešto osvijestit , kada treba nešto potaknut, kada treba nešto ohrabrit, pokrenut . Ta pjesma Preradovića koju je on objavio prvi put na hrvatskom jeziku, prvi put u prvom broju Zore dalmatinske koja izlazi u Zadru 1844 ta pjesma je naslovljena „Zora puca sviće dan“ Zašto mi se čini da je ova pjesma zgodna i za nas uz ovu svetkovinu i donosi poruku danas naime poznato je i Mariju nazivamo zorom spasenja, osobito u predbožićnom vremenu pjevamo "Marijo prejasna zornice“ , ona se naziva zorom spasenja Isus u mnogim hvalospjevima , liturgijskim pjesmama naziva se suncem i danom našim. Kada Petar Preradović kaže Zora puca sviće dana , Marija zora iznosi dan Isusa, dakle kada ne kao i mi se u to uživimo i kada znademo da nam sve spasenje u Isusu a Marija ga je začela i nosila i rodila - istakao je o.Ante.
Ovo naše vrijeme po mnogo čemu izgleda uganjivo u mnogima i beznadno, mnogi očajavaju na svojem stanju, sudbinom , ne snalaze se, vrijeme je teško, ali mi kao Marijina djeca moramo pronaći tu ohrabrenje, pozvani smo jer moramo živjeti. Braćo i sestre ako smo svjesni da smo s Marijom povezani , ako smo svjesni da je ona naša zagovornica, zaštitnica, pomoćnica, posrednica, i majka prije svega dakle i mi onda s tom njezinom zaštitom ne trebamo se bojati ničega i nikoga. Ima jedna pjesma koju sam davno čuo i ne čujem je više nigdje a naslov joj je „Marijina smo djeca mi“. Znademo da naš vjernički narod zapravo je poznat po tome da Mariju posebno štuje i s Marijom se posebno povezuje Marija je uz sve drugo na putu vjere i vjernica s nama, ona nas ne napušta ako mi to hoćemo u njoj imamo i svijetlo i pomoć i zaštitu ona nas uvijek vodi do Isusa. Neka i ova večer u ovom ozračju prekrasnog ambijenta u ovoj uočnici Velike Gospe neka i nama odjeknu nekako te riječi da poput Marije za koju Isu kaže čuli smo u našem Evanđelju kada je neka žena iz narod povikala blažena utroba koja te nosi i prsa koja si sisao, još blaženiji oni koji slušaju Riječ Božju . Marija je ta svakako koja je čuvala Božju Riječ koja je o njoj razmišljala u svom srcu i mi smo pozvani i Isus nas naziva blaženima sve nas koji želimo , slušamo, koji čuvamo Božju Riječ. Marija nas na to potiče , Marija je svjesna da ona nije spasiteljica niti božica ali je svjesna također svoje uloge koju ima u svim vremenima u povijesti spasenja. Neka nas ozdravi ta istina vjere, neka nas Marija u svojoj dobroti i ljubavi potakne i pokrene da bude s nama u tim izazovima života i ovog vremena koje sada živimo – kazao je o.Ante Knežević.
Euharistijsko slavlje animirao je mješoviti crkveni zbor Gospićko-senjske biskupije predvođen na orguljama Ivanom Prpićem – Špikom.
Nakon mise pristupilo se euharistijskom klanjanju a klanjanje je predvodio mons. mr. Marinko Miličević župnik iz Otočca.
Na bdjenju okupilo se više stotina vjernika koji su došli iz Otočkog, Senjskog i Gospićkog dekanata. Bilo je puno skupina koje su hodočastile pješice i po nekoliko stotina kilometara.
I.B.
PRINT
