O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2019.

1/1
Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2019.
Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2019.
Objavljeno: 20-06-2020

OTOČAC – Ovih dana su Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Ekonomski institut u Zagrebu  predstavili su publikaciju „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2019.“ Osnovni cilj objavljivanja publikacije je upoznati javnost s temeljnim informacijama i trendovima na tržištu nekretnina.

Najskuplji stanovi u Dubrovniku

Medijalna cijena stana/apartmana u 2019. godini viša od 15.000 kuna po m2 zabilježena je jedino u Dubrovniku. Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 38 jedinica lokalne samouprave te se tu, s iznimkom Grada Zagreba, isključivo radi o priobalnim i otočnim jedinicama lokalne samouprave.

Obiteljske su kuće u jadranskim jedinicama lokalne samouprave višestruko skuplje od kuća u kontinentalnom dijelu zemlje

Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru jadranske Hrvatske. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 10.000 kuna po m2, izdvajaju se Ston (15.475 kuna), Seget (12.090 kuna) i Primošten (10.915 kuna). Za 1 m2 u Splitsko-dalmatinskoj županiji moglo se kupiti čak 14 m2 kuće u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Poljoprivredno zemljište najskuplje na Jadranu, najjeftinije u Slavoniji

U 11 jedinica lokalne samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta bila je viša od 100 kuna po m2, i to u Dugom Ratu, Okrugu, Trogiru, Cresu, Župi Dubrovačkoj, Solinu, Baškoj Vodi, Podstrani, Dubrovniku, Makarskoj i Splitu. U 21 jadranskoj jedinici lokalne samouprave medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta kretale su se između 51 i 100 kuna po m2. Među županijama kontinentalne Hrvatske najviša medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta zabilježena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u visini od 4,2 kune po m2.

Najskuplje građevinsko zemljište na srednjem i južnom Jadranu

Medijalnu cijenu građevinskih zemljišta iznad 500 kuna po m2 zabilježila je 61 jedinica lokalne samouprave. Radi se o gradovima i općinama smještenim u Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. U svega 11 jedinica lokalne samouprave medijalna cijena građevinskog zemljišta bila je viša od 1.000 kuna po m2 i to u Biogradu na Moru (1.506 kuna), Visu (1.481 kuna), Splitu (1.479 kuna), Gradcu (1.310 kuna), Makarskoj (1.220 kuna), Fažani (1.127 kuna), Sutivanu (1.122 kune), Kalima (1.113 kuna), Podstrani (1.060 kuna), Brelima (1.038 kuna), te u Trogiru (1.017 kuna). Cijene po m2 od 100 i manje kuna uglavnom se postižu u ruralnim predjelima te u središnjoj, sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj.

Najskuplji poslovni prostori u Dubrovniku, Makarskoj i Novigradu

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora/zgrada po m2 zabilježene su u Novigradu (12.678 kuna) i Dubrovniku (12.599 kuna). Zatim slijede Split s 9.271, Rovinj s 8.877, Makarska s 8.347 te Šibenik s 8.073 kune po m2. Većina gradova i općina iz slavonskih županija nalazi se u kategoriji od 4.000 kuna po m2 i manje.

Stanovi/apartmani najmanje priuštivi u priobalju

Najviše vrijednosti indeksa priuštivosti koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana ili apartmana zabilježene su u priobalnom dijelu zemlje. Primjerice, vrijednosti indeksa priuštivosti od 36 i više posto, koje ukazuju da je za jedan m2 stana/apartmana potrebno izdvojiti više od 36 posto godišnjeg dohotka, nalaze se u tri jedinice lokalne samouprave, Hvaru, Dubrovniku i Slivnu. U kategoriju u kojoj je za jedan m2 stana/apartmana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 28 do 36 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka ulazi 17 gradova i općina. To su Sukošan, Krk, Korčula, Split, Funtana, Sutivan, Omiš, Murter, Bol, Novalja, Makarska, Primošten, Baška, Rogoznica, Vrsar, Baška Voda i Okrug. Najpriuštiviji stanovi/apartmani su u Plitvičkim jezerima gdje indeks priuštivosti iznosi 3,6, a zatim slijede Strahoninec, Durđenovac, Vrbovsko, Novi Marof, Vukovar, Petrinja i Beli Manastir.

U ovoj studiji ima još pravo obilje podataka, no njihovo navođenje bi nas predaleko odvelo.

M.K.

 

 

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom