Na Međunarodni dan materinskog jezika, 21. veljače 2020., a povodom Dana hrvatske glagoljice (22. veljače) u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci predstavljen je prošloga petka projekt "Glagoljica i kreativna industrija – Glagoljaški epigrafski spomenici Istre i Hrvatskog primorja" voditeljice dr. sc. Romane Lekić, pročelnice Odjela za turizam Visoke škole Edward Bernays iz Zagreba.
Riječ je tu o važnom i nedovoljno shvaćenom problemu s kojim se Hrvatska suočava, a to je zastupljenost kulturne baštine u turističkoj ponudi Hrvatske. Naime, turističke destinacije u Hrvatskoj postaju sve sličnije i počinju uniformno nalikovati jedna drugoj, pa turisti traže doživljaj koji je autentičan i drugačiji.
Predavanje dr. sc. Romane Lekić fokusirano je na glagoljicu i upozorava na činjenicu da bogatstvo glagoljaške baštine još uvijek nije dostatno ni kvalitetno iskorišteno za oplemenjivanje turističkog proizvoda (čast izuzecima). Upravo u razvoju novih oblika turizma, kao što je kreativni kulturni turizam, leži nova kvaliteta bitna za konstituiranje turističkog brenda Hrvatske.
Podsjetila je na ogroman potencijal glagoljice u tom smislu, od epigrafskih spomenika (više od tisuću nabraja ih akademik Branko Fučić u Istri, Primorju, otocima te zadarskom i ličkom području) i grafita do glagoljaške ambijentalnosti mjesta koja čuvaju glagoljašku baštinu. Spomenula je zadivljujuće kreativan roman–projekt „Az“ prof. Jasne Horvat iz Osijeka te projekt Glagoljačići udruge Baštinica iz Otočca.
Kako je naglasila dr. sc. Lekić, studenti Visoke škole Edward Bernays u izvršenju zadatka inspiraciju su dobili u Općini Kršan, koja prepoznaje kulturu kao svoju komparativnu prednost te provodi niz projekata (Kaštel Kršan, Stari grad Plomin, Stari grad – Kaštel Kožljak, Interpretacijski centar Vlaški puti Šušnjevica) zahvaljujući Patriciji Zanketić, voditeljici Odsjeka za EU fondove i gospodarstvo Općine Kršan, te u gradu Otočcu u Gackoj, zahvaljujući projektu Glagoljačić udruge Baštinica. Interdisciplinarnim pristupom složili su projekt u više segmenata, od storytellinga s ishodištem u ilirskorimskom božanstvu Silvanu do glagoljaške kolonije u Plominu.
Priča o projektu obogaćena je i kontekstom u kojem je ispričana – u Sveučilišnoj knjižnici u okruženju stalnog postava izložbe o glagoljici od 127 eksponata (od koje zastaje dah), u Luci različitosti, u Europskoj prijestolnici kulture Rijeci. Posve inspirativan dan.
M.K.G.
PRINT
