OTOČAC - Nedavno je Hrvatska gospodarska komora u javnost izišla s analizom Građevinarstvo po županijama. Je li se ova grana gospodarstva oporavila, kakve je rezultate postigla? Čini se da jest, broj aktivnih pravnih osoba u građevinarstvu u 2018. godini povećan za njih 1.252 ili za 9,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, čime građevinarstvo spada među prve tri djelatnosti prema povećanju broja aktivnih poslovnih subjekata. Istodobno je udio aktivnih poslovnih subjekata registriranih u građevinarstvu u odnosu na ukupan broj subjekata u Hrvatskoj povećan s 8,9 posto u 2017. godini na 9,7 posto u 2018. godini. Znakovito je da je broj poslovnih subjekata povećan u svim NUTS 3 regijama, a najviše u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji. Ipak, prema broju aktivnih subjekata i dalje prednjače Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija, u kojima posluje gotovo polovina poslovnih subjekata u građevinskoj djelatnosti.
Važnost građevinarstva u gospodarskoj strukturi najveća je u Ličko-senjskoj (11,9 posto BDV-a županije), Dubrovačko-neretvanskoj (8,7 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (8,6 posto), dok je istodobno najniži udio građevinarstva u strukturi gospodarstva Grada Zagreba (2,9 posto) te Varaždinske (4,5 posto) i Međimurske županije (4,2 posto).
Natprosječan rast broja zaposlenih u građevinarstvu ostvaren je u obje NUTS 2 regije. Unutar NUTS 3 regija dvoznamenkast je rast ostvaren u Požeško-slavonskoj županiji, Gradu Zagrebu i Zadarskoj županiji, dok je istodobno znatnije smanjenje broja zaposlenih u građevinarstvu obilježilo Osječko-baranjsku i Sisačko-moslavačku županiju. Pad broja zaposlenih zabilježen je u osam županija, među kojima je samo jedna iz Jadranske Hrvatske (Ličko-senjska županija).
Najveći su udio zaposlenih u građevinarstvu Hrvatske u 2018. godini imali Grad Zagreb (29,9 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (11,3 posto). Istodobno su udio manji od jedan posto u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskom građevinarstvu imale Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija.
Bolje rezultate u kretanju vrijednosti radova na zgradama upotpunjuju i podaci o vrijednosti radova na nestambenim zgradama koji četiri godine zaredom rastu u Karlovačkoj županiji, uz trogodišnji kontinuitet rasta u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji.
Prema udjelu vrijednosti izvršenih radova u ukupnoj vrijednosti građevinskih radova u Hrvatskoj u 2018. godini prednjačili su Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija. S druge strane, manje od dva posto ukupne vrijednosti građevinskih radova u Hrvatskoj ostvaruju Požeško-slavonska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska i Virovitičko-podravska županija.
Među NUTS 3 regijama najviši je rast broja završenih stanova u 2018. u odnosu na prethodnu godinu zabilježen u Virovitičko-podravskoj županiji, Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se kretao po stopama rasta višim od 50 posto. Istodobno je u deset županija zabilježen pad broja završenih stanova, a najizraženiji je bio (dvoznamenkast) u Ličko-senjskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Kada se uzme u obzir broj stanovnika, najviše je stanova po stanovniku u 2018. godini završeno u Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji, a najmanje u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, s tim da se u Jadranskoj Hrvatskoj završava dvostruko više stanova po stanovniku (prosječno 3,9 stanova na tisuću stanovnika) nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj (1,8 stanova na tisuću stanovnika).
M.K.
PRINT
