Matica hrvatska, kao jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, utemeljena je 1842. godine i od tada ima jasnu svrhu postojanja: promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrb za društveni razvitak. Svoju složenu svrhu ostvaruje radom u odjelima, ali i ograncima u gradovima širom Republike Hrvatske.
U Senju već 28 godina djeluje obnovljeni Ogranak Matice hrvatske i aktivno baštini povijest i kulturu Senja. Svakako je godina na izmaku prilika za osvrt na projekte i uspjehe senjskoga Ogranka.
Promocije, izložbe i Srebrna povelja
Plodonosnu i raznovrsnu godinu Ogranak je započeo travanjskim događajima kada je predstavljena novoobjavljenu knjiga U povorci smrti Marijana Mikca povodom Dana grada Senja 25. travnja 2018. godine. Knjiga je izdana u suradnji Ogranka i nakladničke kuće Vedis iz Zagreba. Knjigu su predstavili Veljko Krulčić iz Vedisa, predsjednik Ogranka Mislav Bilović i Mile Butković, tadašnji tajnik Ogranka. U istomu mjesecu je u organizaciji Ogranka i nakladničke kuće Alfa održano predstavljanje knjige Srpsko pravoslavlje i svetoslavlje u hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti autora mons. dr. Mile Bogovića, prvoga gospićko-senjskog biskupa i sadašnjeg biskupa u miru. Predstavljanje je održano u sklopu manifestacije 1. Senjski interdisciplinarni simpozij – Silvije Strahimir Kranjčević: Zdravo ste nam, braćo, u kamenu Senju! (nova čitanja). Na spomenutom je simpoziju predsjednik Ogranka Mislav Bilović izlagače darovao prigodnim izdanjima Ogranka.
Ogranku je u lipnju 2018. na Glavnoj skupštini Matice hrvatske održanoj u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci 16. lipnja 2018. dodijeljena Srebrna povelja za knjigu Kurta Helda Crvenokosa Zora i njezina družina. Nagradu je predsjedniku Ogranka Mislavu Biloviću uručio sada već bivši predsjednik Matice Stjepan Damjanović. Uz Ogranak Matice hrvatske u Senju u izdavanju su sudjelovali Gradska knjižnica Senj i Klub maturanata senjske gimnazije, za prijevod su se pobrinuli Tamara Farkaš i Robert Katalinić, a urednica je Ana Prpić Rogić.
Kulturna jesen 2018.
Kulturna jesen u Senju prošla je u znaku Matičinih djelatnosti. Rujan je obilježila 22. Međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija koja se već tradicionalno održava u Senju u suradnji s Ogrankom kao suorganizatorom. Simbolično se stručnjaci iz područja grafičkog dizajna, grafičkih komunikacija, tiskarstva, fotografije i izdavaštva svake godine sastaju baš u Senju na spomenutoj Konferenciji, nazvanoj po prvom hrvatskom poznatom tiskaru te osnivaču glagoljske tiskare u Senju, gdje zajedno sa Silvesterom Bedričićem i Gašparom Turčićem 1494. godine tiska četvrtu po redu hrvatsku inkunabulu, Senjski glagoljski misal, na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Ove je godine u sklopu iste otvorena izložba Slovo o gradu, grad u slovu. Organizator izložbe bio je Ogranak Matice hrvatske u Senju, a izložba je prikazala stara i vrijedna izdanja knjiga, svjedodžbi i notnih zapisa koje je Ogranak prikupljao prema trima kriterijima: knjige senjskih književnika tiskane u Senju ili izvan njega, knjige koje govore o Senju ili nekoj senjskoj temi te knjige koje svojim datumom tiskanja imaju 100 i više godina. Ova vrsta aktivnosti, koja je itekako u duhu vrijednosti Matice hrvatske, dovela je do neslućenih saznanja o sudbinama knjiga, njihovih autora i tiskara. Okupljenim stručnjacima iz polja grafičkih znanosti, dizajna i komunikacije zanimljivo je bilo pogledati neke naslove na kojima su zapažali osobitosti tiska, obrade, boja i sl. Tako je ova izložba starih i vrijednih knjiga itekako priličila mjestu i vremenu, a grad Senj ponovno je pokazao koliko je značajan i velik u kontekstu cjelokupne hrvatske povijesti i kulture.
Listopadske aktivnosti Ogranka u znaku znanosti, književnosti i nakladničke djelatnosti
U listopadu 2018. Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i OMH u Senju održali su znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci 27: Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u Ličko-senjskoj županiji u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva.
Znanstveni skup u Senju pozdravnim su govorima otvorili ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Milutina Cihlara Nehajeva u Senju Ivan Prpić, predsjednik OMH u Senju Mislav Bilović, predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Željko Tomljanović, ravnateljica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić te predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Nikola Ljubešić. U glazbenom dijelu programa nastupila je ženska klapa Senjkinje, koja je, osim himne, u znak senjske dobrodošlice uvaženom skupu izvela pjesme Senju, moj grade i Zvona moga grada. Svakako valja naglasiti kako je grad Senj tog vikenda bio domaćin znanstvenom skupu, znanstveno-popularnoj tribini i stručnom skupu, što svjedoči o brojnosti posjetitelja, znanstvenika i stručnih suradnika.
Prva sekcija predavanja ponudila je zanimljive osvrte na pisanje matematičkih priručnika Ivana Paskvića (Anđa Valent), ulogu Franje Račkog u razvoju prirodoslovlja (Snježana Paušek-Baždar), školovanje Otona Kučere u Senju (Tatjana Kren) te školovanje i službovanje Vladimira Benčića na senjskoj gimnaziji (Zvonko Benčić i Branko Hanžek). Senj je bio fokus i druge sekcije predavanja, koja je započela izlaganjem o Dominiku Palmanu, senjskom slikaru, fotografu, jedriličaru, poznavatelju klasične glazbe, ali i poznatom i vrsnom profesoru geometrije (Darko Veljan), a nastavila se temama svojstvenim šumarskoj struci poput stanja šuma crnog bora na području grada Senja (Boris Miklić) te povijesti i nastanka organizacija za pošumljavanje, s posebnim osvrtom na 140. obljetnicu osnutka Kraljevskog nadzorništva – Inspektorata u Senju (Vice Ivančević). Sekciju je zaključila tema o biljnom svijetu Srednjeg Velebita (Darko Mihelj), koja je ponudila mnoštvo slikovnih priloga. Posljednja sekcija predavanja okupila je teme poput one o velebitskoj degeniji, prvom hrvatskom nacionalnom cvijetu, za čije je otkriće najzaslužnija gospođa Marica Matijević, senjska planinarka i nekadašnja profesorica biologije (Darko Mihelj i Vanja Stamenković), korelacije arhitekture i prirode na primjeru paleogeneze grada Senja (Zvonko Pađan) te temu Neka povijest Senja više ne bude prošlost! (August Janeković). Događaj je okrunjen predstavljanjem časopisa Prirodoslovlje 1–2/18. Časopis Prirodoslovlje tako broji pet izvornih znanstvenih radova, jedan autorski pregled, dva pregledna rada i jedan stručni rad, a njegov sastavni dio također su sažeci, prikazi knjiga te dio U spomen.
U istom je mjesecu, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Senju i Grada Senja, u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Milutina Cihlara Nehajeva održano predavanje dr. sc. Antuna Česka, najvećega hrvatskog kranjčevićologa, u povodu 110. obljetnice smrti Silvija Strahimira Kranjčevića, senjskoga književnog velikana. Antun Česko održao je predavanje u Senju, rodnomu gradu velikoga Silvija, dva dana prije službene zagrebačke promocije najnovije knjige o Kranjčeviću i posljednjega dijela monografije Fenomenologija kategorije subjekta u arhitektonici Kranjčevićeva opusa. Na taj je način odao počast rodnomu gradu senjskog velikana u 2018. godini, koja je posvećena liku i djelu Silvija Strahimira Kranjčevića.
Ogranak je također u listopadu 2018. izdao knjigu Kraljevstvo pružene ruke Milana Krmpotića, hrvatskog književnika i člana Ogranka Matice hrvatske u Senju.
Godina u znaku Marijana Mikca
Ogranak rado surađuje s drugim udrugama i društvima na području grada Senja, pa je tako u studenomu 2018. godine, u organizaciji Udruge branitelja Uskok Senj i Ogranka u Pučkom otvorenom učilištu M. C. Nehajeva održano predstavljanje knjige i prikazivanje dokumentarnoga filma Mit o Jasenovcu Romana Leljaka, slovenskoga istraživača i publicista. Knjigu je predstavio autor Leljak i predsjednik Ogranka Bilović.
U prosincu 2018. zaslugom Ogranka Matice hrvatske u Senju i nakladničke kuće Vedis iz Zagreba otisnuta je knjiga Dr. Giuseppe Masucci: Misija u Hrvatskoj 1941. – 1945. Ogranak Matice hrvatske u Senju i Vedis objavili su integralni pretisak rukopisa knjige Misija u Hrvatskoj koja je autorsko-priređivačko djelo Marijana Mikca (isti je autor i svih pratećih fusnota), uključujući predgovor, biografije, historijat samostana i „svetišta“ Montevergine, kao i sve bilješke koje su objavljene u tom izdanju iz 1967. godine. Promocija knjige očekuje se početkom 2019. godine, i to u dvama gradovima - Senju i Zagrebu. Time je Ogranak dovršio ciklus knjiga Marijana Mikca i u nepune dvije godine objavio tri Mikčeva naslova (uz ovaj i gornje spomenuti U povorci smrti, Ogranak je 2016. godine izdao Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj).
S lijepim sjećanjem na 2018. i planovima za dalje nije teško pretpostaviti da će i 2019. godina biti bogata, plodonosna i ispunjena optimizmom.
Ana Vukelić, prof. / Foto: Matica hrvatska, A. Vukelić, Nino Salkić
PRINT
