KRASNO - Povodom upisivanja bukovih šuma Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Nacionalnog parka Paklenica na UNESCO-v Popis svjetske baštine, Javna ustanova „Nacionalni park Sjeverni Velebit“ u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizira popularno stručna predavanja "VELEBITSKE ŠUME - SVJETSKA PRIRODNA BAŠTINA", u petak 1. prosinca ove godine u 18 sati u Domu kulture M. C. Nehajeva Senj.
A predavanja će biti nadasve zanimljiva, prof. dr. Joso Vukelić govorit će o Vegetacijskim značajkama šumskih staništa u NP Sjeverni Velebit; Anja Žmegač, mag. ing. silv. o Interakciji prirodnih požara i životnog ciklusa prašuma crnoga bora; Domagoj Trlin, mag. ing. silv. o Unutargodišnjoj dinamici rasta obične smreke u NP Sjeverni Velebit; doc. dr. Stjepan Mikac o Rekonstrukciji ekstremnih klimatskih prilika na području NP Sjeverni Velebit te prof. dr. Boris Hrašovec o Dinamici populacije štetnih insekata, uzroci i posljedice.
Na 41. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu, 7. srpnja 2017. godine u Krakovu, u Poljskoj, bukove šume koje rastu na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, unutar Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, zajedno s bukovim šumama na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica i bukovim šumama u još 9 europskih zemalja, upisane su na listu Svjetske baštine UNESCO-a.
Radi se o proširenju ranije zaštićene UNESCO-ve prirodne baštine, bukovih šuma u Karpatima (Slovačka i Ukrajina) i Njemačkoj, a nakon pridruženja još 63 bukove šume u 10 zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Španjolska), ova je baština službeno nazvana „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“. Uključivanjem novih područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost područja koje ima iznimnu univerzalnu vrijednost i dokaz je postglacijalnog širenja te prirodnoga i neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe.
Bukove šume Strogog rezervata izvanredan su primjer nedirnutih šumskih kompleksa, te predstavljaju stare i očuvane šume u specifičnom krškom staništu. Rastu na visinama od 1200 do 1500 m, iznad bukovo-jelovih šuma, a prije klekovine bora. Iako su stara, bukova stabla nisu velikih dimenzija jer zbog ekstremnih klimatskih uvjeta i krševitog terena sporo rastu pa su patuljastog i iskrivljenog oblika. Predstavljaju bukove prašume koje rastu na rubu ekološke niše bukve u Europi.
NP Sjeverni Velebit/M. K.
PRINT
