O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Trokutaste branič-kule

1/2
Trokutaste branič-kule
Trokutaste branič-kuleTrokutaste branič-kule
Objavljeno: 18-10-2017

PLITVIČKA JEZERA - Na poluotoku između jezera Kozjak i Gradinskog jezera nalaze se ostaci gradine Krčingrad iz 13. stoljeća. Gradina se sastojala od vanjskih obrambenih zidova i dvije kule - male pravokutne i velike trokutaste. Ovakva, trokutasta branič kula predstavlja rijedak primjer srednjovjekovne arhitekture i jedna je od četiri u cijeloj Europi!, mogli smo pročitati na stranicama portala Nacionalnog parka Plitvička jezera.

No, kad su u pitanju trokutaste kule, po tom pitanju ni Gacka ne zaostaje. Naime, prilikom arheoloških istraživanja utvrde Fortica u Otočcu naišlo se na temelje, odnosno dijelove zidova, za koja se otkrivanjem cijelog lokaliteta ispostavilo da Fortica krije u svojoj konstrukciji prvotnu i stariju trokutastu branič-kulu. A ta činjenica nije nigdje u stručnoj literaturi bila spomenuta, bilo je to posve iznenađujuće otkriće.

Radi se o kamenoj utvrdi podignutoj na dominantnoj točki vidikovca. Ove činjenice pomiču strateški značaj brježuljka Fortice čak koje stoljeće ranije negoli je donesena odluka da se „forteca“ sagradi (početak 17. st.) na ostatcima postojeće branič-kule proširenjem i gradnjom okruglih kula, onako kako su se utvrde u vrijeme renesanse gradile. Nesporno su identificirani ostatci zidova prema istočnoj kuli, a također i ostatci zida koji je pregrađivao dvorište Fortice, čineći formu jednakokračnog trokuta. Ono što ovaj nalaz izdvaja od nekih drugih utvrđenja je forma trokuta. Upravo zbog svog oblika on pobuđuje pažnju, jer trokutastih utvrda, koje tipološki spadaju u branič-kule, na području Hrvatske nema mnogo. Zapravo su tek dvije: ova otočka i krčingradska, a u Europi kula u Šaleku kod Velenja, na starom gradu Košice — Hradova u Slovačkoj i u sklopu staroga grada Boldogkö u Mađarskoj. Vanjska dimenzija sjeverne i južne strane trokuta otočke branič-kule iznosila je oko 14 metara, dok je treća stranica nešto kraća — oko 11 metara. Najbliža slična takva kula - Krčingrad - nalazi se na području Plitvičkih jezera. Imala je tloris istostraničnog trokuta vanjskih dimenzija od 16,4 m, debljine zidova od oko 2 metra. Krčingradska kula je, dakle, nešto veća od otočke. Branič-kula u Velikoj kraj Požege ima vanjske dimenzije 12,5 - 9,5 - 7 metara i ova kula zapravo nije posve trokutasta.

Posebnost otočke kule je u tome što ona nije bila dio burga (kako je to drugdje najčešće bivalo), barem recentna arheološka istraživanja to nisu dala potvrditi, što znači da je stajala samostalno. Ako se okrugle branič-kule pojavljuju tek u 16. stoljeću u vrijeme renesanse, ako su najtipičnije branič-kule one četvrtasta (rjeđe trokutasta) tlorisa, i da one datiraju s početka ovog vremena, tj. da su bliže 13. nego 15. stoljeću (jer branič-kule se tijekom 15. stoljeća uvelike napuštaju u kompoziciji burgova), u tom kontekstu valja pokušati pronaći odgovor i za otočku trokutastu kulu. Zato nam valja zaroniti na sam početak, u 13. stoljeće.

Jesu li templari bili graditelji otočke kule? Koliko god povijesne okolnosti na to upućivale, iz opreza valja ovo pitanje ostaviti otvorenim, premda su upravo templari bili poznati kao graditelji utvrda i crkvenih objekata. Svakako nam valja zaključiti da otočka trokutasta branič-kula najvjerojatnije potječe iz 13. stoljeća, dakle s početka vremena u kojem se ovakve branič-kule specifična i tako rijetka tlocrta javljaju ne samo u Hrvatskoj već i u tadašnjoj Europi. Utvrđeno je da je branič-kula u Velikoj sagrađena sredinom 13. stoljeća. U to vrijeme sagrađena je utvrda u Lipovcu u Samoborskom gorju, premda nije bila trokutasta već poligonalna. Krčingradska kula potječe s kraja 13. ili početka 14. stoljeća. Trokutaste branič kule u Šaleku kod Velenja, na starom gradu Košice — Hradova u Slovačkoj te u sklopu staroga grada Boldogkö u Mađarskoj podignute su također u 13. stoljeću. Analogije nam daju smjelost ustvrditi da je i otočka trokutasta branič-kula „dijete“ tog vremena.

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom