O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Rimskim stazama: mitrička općina u Sincu (12)

1/3
Rimskim stazama: mitrička općina u Sincu (12)
Rimskim stazama: mitrička općina u Sincu (12)Rimskim stazama: mitrička općina u Sincu (12)Rimskim stazama: mitrička općina u Sincu (12)
Objavljeno: 12-10-2017

Na istočnom rubu Gacke rimskim stazama stižemo i u Lešće i u Sinac. Kao što smo pisali da je glavna rimska točka u Lešću, zapravo u Vrilu, kod kapele sv. Franje u koju su ugrađeni rimski spoliji (kao i danas nepoznata lokacija kuće i pomoćnih zgrada načelnika Jerbića s kraja 19. st. i kuće nekih Cvitkovića), isto je tako glavna rimska točka u Sincu kod crkve sv. Ilije Proroka.

Crkva sv. Ilije Proroka u Sincu najljepša je crkva u Gackoj, očuvanih zidnih slikarija i starog crkvenog inventara. Ovdje ćemo  spomenuti samo ono što ulazi u temu rimske ostavštine.

Obilazeći Gacku godine 1873., poznati je ilirac Ivan Kukuljević Sakcinski prilikom posjeta župnika u Sincu opazio brojne rimske tragove. Posve nam je danas neobično pročitati da je Kukuljević na vanjskim zidovima crkve Sv. ilije vidio više rimskih spolija, i to vrlo čudnih. Piše ovako: „Crkva u Sincu povećana 1750. ima izvana uzidanih vitaljskih pločica s čudnovatimi slikami“!

Iz tih je redaka jasno kako Kukuljević misli da je za gradnju ili proširenje ove crkve korišten građevinski materijal dovučen iz ruševina rimskog grada Arupija pod Vitlom, zato i upotrebljava izraz „vitaljske pločice“. No, o kakvim je „čudnovatim slikama“ na tim kamenim ploč(icam)a riječ, za sada ne možemo reći. One su danas, nadamo se, skrivene pod fasadom.

Navodi Kukuljević i ostale uočene rimske tragove u Sincu: „U kući Mate Sladovića, kao i u Sincu kod kapetana Dujmovića, našo sam opet ploče, stupove i glavice rimske, izkopane u Vitlju“. Hoće li možda netko od čitatelja znati o čemu se radi? I sami smo na nekim kamenim ogradama i zidovima u Sincu uočili ugrađeno veliko obrađeno kamenje, drugačije od ostalog, koje može, a i ne mora biti rimske provenijencije.  

Ono što je i danas vidljivo u crkvi sv. Ilije, a što Kukuljević ne spominje, rimski je žrtvenik (ili ara) preinačen u škropionicu (svetilnicu) desno od ulaza u crkvu. Patsch u svojoj knjizi 1900. navodi kako je u crkvi našao „veliku aru ili vapnenačku bazu bez vijenca, upotrebljavanu za škropionicu“. Navodi i da je natpisna strana pokrivena tako debelom čvrstom vapnenačkom korom da se ne može reći postoji li natpis. Potrebno je dugotrajno temeljito  i stručno čišćenje. Tako je i danas, više od sto godina kasnije.

Također Patsch donosi i prijepis jednog natpisa ugrađenog u vanjski zid crkve.

Najčešće se u literaturi navodi da je i u Sincu također bila mitrička općina. Što to znači? Davno je u koritu potoka Obdulje, iza župnikova vrta u kojem su iskopani rimski novčići, otkriven komad kamena s reljefnim prikazom tauroktonije – prizorom kako božanstvo Mitra ubija bika. Tu je ploču od žutog vapnenca sinački župnik Antun (Anton) Matušec uglavio u jedan zid u vrtu, a njegov nasljednik, župnik Stjepan Miletić, izvadio i darovao zagrebačkom muzeju.

Ta ploča potvrđuje postojanje mitričkog kulta i na prostoru Sinca, a to podrazumijeva i postojanje nekog rimskog naselja. Nisu li onda „vitaljske pločice“ možda i s nekog bližeg lokaliteta?

Također se u literaturi navodi i kako na prostoru Sinca postoji lokalitet rimskog mitreja in situ na padini Godače. Taj se podatak samo prepisuje od autora do autora bez provjere situacije na terenu. Naime, za sada nismo našli potvrdu da takav lokalitet postoji. Arheolog Ante Rendić Miočević zaključuje da je potencijalno mjesto nekadašnjega mitreja u rubnom šumovitom dijelu Godače gdje su mještani podignuli malu kapelicu.

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom