O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)

1/11
Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)
Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)Rimskim stazama: tajne novčića iz Hrvatskog Polja (10)
Objavljeno: 22-09-2017

Skoro dva mjeseca prije nego što je započeo naš serijal Rimskim stazama (ali se već začinjao 'u glavi'), dakle krajem lipnja, stigao nam je zanimljiv upit. Učiteljica u područnoj osnovnoj školi Hrvatsko Polje Mateja Posavi donijela nam je stari novčić. Sasvim slučajno je izronio iz zemlje dok je presađivala cvijeće, zajedno sa školskom spremačicom Bogdankom Lavrnja, u malom vrtu ispred školske zgrade.

Odmah nam je izgledalo da je novčić 'rimski', i učiteljica Posavi je izrazila istu sumnju, ali bez stručne ocjene ne bismo se usudili s takvom laičkom procjenom izaći u javnost. Zato smo najprije poslali fotografiju arheologu koja dobro poznaje upravo numizmatičke nalaze, i ubrzo je stigao potvrdan odgovor. Riječ je o novčiću s likom cara Augusta Oktavijana! Onog Oktavijana koji je pokorio Japode! Time je novčić datiran u 1. stoljeće, u vrijeme Oktavijanovih osvajanja Ilirika, ilirskih ratova i  početaka romanizacije Japoda.

Što nam to govori? Svakako da se i na mjestu na kojem se nalazi školska zgrada u Hrvatskom Polju u to doba nalazila/prolazila neka rimska postrojba. Neizostavno pada na um i mogućnost da se na tom mjestu možda nalazila i neka rimska građevina. Odlučili smo sve to skupa malo istražiti. Najprije na licu mjesta, a potom i u literaturi.

Kratko zadržavanje kod škole u Hrvatskom Polju, zajedno s učiteljicom Posavi, dalo nam je tek samo malo jaču nadu da bi se tu pod zemljom moglo skrivati još štogod osim novčića. Školska je zgrada izdvojena od ostalih kuća razbacanih rubom polja i nalazi se na jedva zamjetnom uzvišenju usred polja (Hrvatskog Polja), a to polje za kišnog perioda bude povodno. Uzvišenje tada dolazi do izražaja jer postaje svojevrsnim otokom (takva su uzvišenja često arheološki obećavajuća). Ono ne zauzima veliku površinu, na jednom dijelu nalazi se nova školska zgrada prizemnica, a na drugom pomalo zbunjujući gustiš žbunja i drveća.

U prekopanom dijelu malog vrta ispred škole uočavaju se sporadično komadići cigle ili crijepa, na žalost, ne možemo kao laici ustvrditi jesu li to naprosto noviji ostatci nakon gradnje i obnavljanja zgrade škole ili nešto drugo. Nikakvih drugih pokazatelja na površini nema. Ipak smo mišljenja da ovaj prostor svakako ne bi trebalo odbaciti kao potencijalnu arheološku lokaciju – bar do trenutka dok arheolozi ne obave rekognisciranje te potvrde ili otklone mogućnost daljnjih nalaza. Priča je obećavajuća jer je u neposrednoj blizini japodska gradina na Crkvini, a na kojoj je za vrijeme istraživanja, između ostalog, također pronađen jedan rimski novčić cara Augusta!

Napuštajući prostor školskog vrta, susrećemo profesora njemačkog jezika u mirovini Josu Rukavinu u njegovoj uobičajenoj šetnji i koristimo priliku upitati o zanimljivostima kraja. Profesor nam tumači da je u obližnjem gustišu uz cestu zapravo skrivena ruševina stare škole, a pripovijeda i o kućama metar debelih zidova iz austrougarskog vremena pod brdom Velika Punta. Malo nas je začudilo da se ruševina stare škole i nova škola nalaze tako blizu jedna drugoj (a da lokacija stare nije iskorištena za gradnju nove). Ostatke nekadašnje škole nismo mogli vidjeti jer im se nije moglo prići od šipražja. Ipak smo stekli dojam da se to uzvišenje, izdvojeno od ostalih kuća i jedva primjetno, oduvijek smatralo pogodnim mjestom za gradnju.

I brdo Velika Punta (ima i Mala Punta), dominantno uzvišenje nad cijelim ovim poljem, svakako intrigira svojim oblikom, zato pitamo ima li što zanimljivo na njemu. Profesor odgovara kako se vidljiva niža zaravan na brdu nekad poljoprivredno iskorištavala i zove se Njivica. Iznad nje je druga zaravan koja se zove Ledinci, dok je na vrhu što drugo nego Vr' Punta (nadam se da nismo krivo upamtili nazive). Prisjeća se i kako su arheolozi za vrijeme istraživanja Crkvine također kopali i na ovom brdu, na zaravnima, ali koliko mu je poznato, nije bilo nikakvih nalaza.

Nakon ovog poticajnog razgovora prionuli smo pretražiti ponešto dostupne arheološke literature i pronašli pisane dokaze o boravku rimskih vojnika na prostoru Avenda ili Ovendona ili Avendonea ili Ablendonea (rimski naziv za japodski grad na Crkvini kojemu gravitiraju okolna japodska naselja na području Kompolja, Hrvatskog Polja, a vjerojatno i Brloga i Drenovog Klanca). O tome sljedeći put.

A sudbina rimskog novčića iz Hrvatskog polja? Bit će darovan numizmatičkoj zbirci koja se upravo formira kao još jedna stalna zbirka Muzeja Gacke.

 

M.K.G.

Podijeli novost na društvenim mrežama!