O nama   
Kontakt   
Oglašavanje   
Impresum   
Uvjeti korištenja   
Pošaljite nam vijest!
GlasLike.hr
Lika nekretnine
povratak

Povodom glavosjeka Zrinskog i Frankopana

1/1
Povodom glavosjeka Zrinskog i Frankopana
Povodom glavosjeka Zrinskog i Frankopana
Objavljeno: 30-04-2017

OTOČAC – Dok je mnogo ljudi zabavljeno izborima, skupljanjem potpisa, agitiranjem, promatranjem tko s kim sjedi, tko s kim pije kavu, što se iz tih razgovora sve može izroditi, nekako je pozornosti izmakla jedna nacionalna obljetnica, po svojoj prirodi tragična, a koja bi trebala postojati u svijesti Hrvata. Na današnji dan 1671. godine je u Bečkom Novom Mjestu izvršen glavosjek nad grofom Petrom Zrinskim i markizom Franom Krastom Frankopanom.

Nekoliko entuzijasta, poput prof. Manje Kostelac-Gomerčić, direktorice Turističkog ureda Turističke zajednice Općine Brinje Mira Špehar i predsjednika Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke Milana Kranjčevića imalo je polsatnu emisiju na Hrvatskom radiju Otočac o ovomu presudnom povijesnom datumu, koji je imao velike i nesagledive reperkusije na daljnji razvoj događaja u hrvatskomu kraljevstvu.

Pored iznesenih nekoliko povijesnih činjenica koje se tiču Zrinskog i Frankopana, dobar dio emisije je bio posvećen literarnu stvaralaštvu Zrinskih i Frankopana. Prof. Kostelac-Gomerčić upozorila je na veliko stvaralaštvo, još uvijek u hrvatskoj kulturi i obrazovanju nedovoljno valorizirano, Katarine Zrinske (r. Frankopan) koja je na veličanstven način u stihovima opjevala Bitku kod Jurjevih stijena u blizini Otočca iz 1663. godine. Potom je skrenula pozornost na veliko pjesništvo Krste Frankopana različita stila i motiva, naglašavajući svu veličinu i osebujnost te umjetničku vrijednost tog stvaralaštva. Posebno je naglasila da je upravo Krsto Frankopan prvi propjevao s budnicama i davorijama, no da je zla sudbina sve to prekinula pa su se budnice i davorije tek pojavile u vrijeme ilirizma gotovo stoljeće i pol kasnije, ali posve na drugima osnovama.  

Na izlaganje prof. Kostelac-Gomerčić nadovezao se Milan Kranjčević ističući kako su upravo Zrinski i Frankopani  počeli usustavljati hrvatsku ortografiju, promovirajući hrvatski jezik koji je kao bazu imao čakavštinu, a tim da su u taj jezik neštedimice uklapati i kajkavski i štokavski leksik. Da zla sudbina nije zadesila Petra Zrinskoga i Krstu Frankopana veliko je pitanje kakav bismo mi danas hrvatski jezik imali i bili bilo uopće ikakve osnove da nam ispod nosa mašu danas s nekakvom Sarajevskom deklaracijom. Svakako da ne treba zanemariti ni Petra Zrinskoga, uostalom on je s mađarskoga jezika prepjevao Adrijanskoga mora sirenu, spjev kojega je napisao brat mu Nikola Zrinski. U emisiji je spomenuta i Krstina zbirka Garlic za čas kratiti, pjesme iz te zbirke nisu čitane iz moralnih obzira prema slušateljstvu HRO-a.

Mira Špehar se ovom prigodom osvrnula na Frankopansku baštinu u Brinju, odnosno ostatke grada Sokolca te njegovu kulturnu i turističku valorizaciju. U ovoj emisiji je bilo još riječi i o drugima Frankopanskim gradovima, samo ih je u Gackoj bilo nekoliko (Brinje, Otočac, Prozor, Dabar i Vrhovine), odnosno dobroj ideji da se sve te vrijednosti turistički spoje i ponude u širem kontekstu kao frankopanska kulturna ruta.

Eto, na ovaj sitni i gotovo simbolični način, dan je skroman obol prisjećanja na ovu tužnu obljetnicu pogubljena Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom