OTOČAC – U Hrvatskoj je „vječna“ tema oko nejednake razvijenosti pojedinih njenih krajeva. I puna su usta obećanja kako se to treba promijeniti, kako treba poraditi na tome da se manje razvijeni krajevi ubrzano razviju i da se donekle uspostavi nekakav prosjek razvijenosti. Naravno da će uvijek biti onih više razvijenih i one manje razvijenih, jer odakle bi se onda dobio statistički prosjek.
Hrvatska gospodarska komora je nedavno izišla s određenih podatcima koji o tomu govore. I što nam pokazuju ti podatci? Kad je u pitanju ukupni BDP po županijama, onda Grad Zagreb i dalje ima najveći udio (33,3 posto) u ukupnomu BDP-u Hrvatskoj, dok Ličko-senjska županija ima najmanji udio (0,9 posto). Pored udjela, razlika između tih dviju županija, t. j. pokazatelj jačine disproporcije gospodarske razvijenosti u Hrvatskoj, uočljiv je i apsolutnim brojkama. Tako je u Gradu Zagrebu BDP iznosio 109,1 milijardu kuna, što je 37,6 puta više nego u Ličko-senjskoj županiji, gdje je BDP iznosio 2,9 milijardi kuna. Ne treba to čuditi, u obzir treba uzeti samo udio stanovništva pa će mnogi odgovori biti jasniji.
Nominalni BDP Grada Zagreba (kao hrvatske regije s najvećim BDP-om) 37,6 puta je veći u odnosu na BDP Ličko-senjske županije (ona je regija s najmanjim BDP-om). Ono što zabrinjava da se ta razlika godinama povećava, što može značiti ili da se Grad Zagreb brže razvija, ili da Ličko-senjska županija sve više zaostaje, ili čak i jedno i drugo.
Razlike između županija vidljive su i prema pokazatelju BDP-a po stanovniku. Prosječan BDP po stanovniku u Hrvatskoj u n. pr. 2014. godini iznosio je 77.456 kuna (10.152 eura) i bio je gotovo isti kao u 2013. godini. Najveći iznos tog pokazatelja (136.640 kuna) evidentiran je u Gradu Zagrebu, a najmanji (43.145 kuna) u Virovitičko-podravskoj županiji. Tako je najviši BDP po stanovniku 3,2 puta veći u odnosu na najniži. Dakle, kad se uzme ovaj pokazatelj BDP-a po broju stanovnika, Ličko-senjska nije ne začelju. Dapače, nije ona ni pri dnu tablice, vrti se oko neke sredine, 12 je po redu odozgo. Iza nje se nalaze neke druge županije poput: Splitsko-dalmatinske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske , Brodsko-posavske i na kraju Virovitičko-podravske županije.
Hrvatska gospodarska komora prošle je godine provela postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija u Republici Hrvatskoj prema indeksu gospodarske snage. HGK indeks gospodarske snage jest kompozitni pokazatelj koji se računa kao zbroj ponderiranih šest gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te uključuje demografske projekcije radi mjerenja stupnja gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija u odstupanju od hrvatskog prosjeka (indeks gospodarske snage iznad 100 pokazuje da je pojedina županija iznad hrvatskog prosjeka, dok vrijednost niža od 100 znači da je pojedina županija ispod tog prosjeka). Rezultati ove analize pokazuju da se samo Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija nalaze iznad hrvatskog prosjeka, dok je preostalih 18 županija ispod prosjeka. Gdje je tu Ličko-senjska? Nalazi se na 16 mjestu (indeks – 75), a iza nje se nalaze sljedeće županije: Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i na kraju Bjelovarsko-bilogorska županija. Istine radi treba kazati da Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županije nemaju bitno veći indeks.
Eto, statistika može svašta, možemo je cijeniti ili prezirati, ipak ona daje neke osnove za promišljanje što to treba u Hrvatskoj učiniti da se ove disproporcije smanje.
M. Kranjčević
PRINT
