OTOČAC – Gačanska kulturna scena obogaćena je još jednim literarnim uratkom. Ovih dana iz tiska je izišla knjiga Milana Kranjčevića pod nazivom „Patuljci krila nemaju“. Živahnosti literarne scene u Gackoj i Otočcu kao da nema kraja. Radi se o autorovu drugom romanu, odnosno njegovu devetomu literarnu naslovu (ne i knjizi, više ih je).
„Patuljci krila nemaju“ je, tako rekoše oni koji se u to razumiju, suvremeni roman, suvremena sadržaja, ali neobično složene strukture. Roman ima dva tijeka, jedan sadašnji, aktualni, i drugi retrospektivni.
Evo što je u predgovoru o tom djelu napisala prof. Manja Kostelac Gomerčić (samo manji ulomak):
Na temelju ovakvoga uvoda moglo bi se pomisliti kako je riječ o modernoj bajci ili čak hororu, no Kranjčević je u romanu Patuljci krila nemaju otvorio satirično alegorijski pogled na društvenu zbilju koju upravo proživljavamo, izveo je tragikomičnu farsu koja na jednu stranu klizi u fantastiku, a na drugu u grotesku. Bez obzira na takvu hiperboliziranost pristupa, odnosno baš zbog toga, u romanu se iluzornost uspješno rastače i postaje fakcijom koju prepoznajemo kao autentičan sadašnji (društvenopolitički) trenutak bilo koje male sredine u Hrvatskoj, pa se svakom čitatelju može činiti da je autor imao na umu baš njegov 'slučaj'.
(…)
Evidentno se ne govori ni o čemu drugom, nego o stvarnosti našoj svagdanjoj i čitatelj mora prihvatiti određenu dozu nelagode i neugodne tjeskobe u suočenju s činjenicom da i on (baš poput junaka romana) često pristaje na igru divljenja nepostojećemu carevom ruhu. Autor tako ne raskrinkava samo svoje junake, nego i čitatelja (na njegov užas) i suočava ga samog sa sobom, kaže mu podsmješljivo (ali ne i zlobno) da se može i dalje pretvarati, ali je svejedno uhvaćen s glavom u pijesku i dignutom riti.
(…)
Zar smo to doista mi? Ako jesmo, a očito jesmo, što sad?
I što sada? Pa treba pričekati promociju ovog romana i čuti još ponešto od dojmova stručnjaka.
I.B.
PRINT
